Mrziš predavanja, seminare, vježbe, kolokvije i ispite. Mrziš faks u cijelosti. Da stvar bude još gora, trebaju ti dva sata da dođeš do faksa. Prvo moraš uhvatiti vlak, pa bus, pa tramvaj, taksi ili Uber. Okej, nemaš novca za taksi ili Uber, vjerojatno taj posljednji dio propješačiš. Nervozan si i živčan što moraš toliko putovati. Ne možeš u vlaku ili busu učiti jer netko gleda seriju na mobitelu bez slušalica, glasno telefonira ili jednostavno pokušava započeti razgovor s tobom i udijeliti ti životni savjet. Znamo da si na rubu živaca, ali evo dobrih vijesti.
Novo istraživanje je pokazalo da ljudi koji redovito putuju više od 40 kilometara od kuće imaju veću vjerojatnost da će biti zdravi, prenosi UCL News. To vrijedi i za one koji općenito češće putuju na različita mjesta, ali kako si student, vjerojatno ne putuješ nigdje. Govoriš ljudima da nemaš vremena, ali je istina da nemaš novca.
Istraživanje su proveli znanstvenici iz Londona te objavili rezultate u časopisu „Transport i zdravlje“. Znanstvenici su proučavali putovanja u sjevernoj Engleskoj, gdje se stanovnici suočavaju s lošijim zdravljem nego u ostatku Engleske i gdje je mnogim ruralnim i prigradskim područjima slabije dostupan prijevoz. Oni koji svaki dan putuju iz malih sela u veće gradove na faks, posao ili u školu će razumjeti što znači slabije dostupan prijevoz. Možda putuješ javnim prijevozom dok ovo čitaš. U tom slučaju, naša sućut.
Znanstvenici su tijekom istraživanja promatrali veze između uočenih ograničenja za putovanja izvan lokalnog područja, poput nedostatka prikladnog javnog prijevoza, i vlastite ocjene zdravlja, uzimajući u obzir učestalost putovanja, broj posjećenih mjesta, udaljenost, korištenje automobila i korištenje javnog prijevoza.
Istraživane su veze između ograničenja putovanja na više od 25 kilometara od kuće, demografskih podataka i lokacije te društvene uključenosti s percepcijom vlastitog zdravlja stanovnika.
Rezultati su pokazali kako je veza između ograničenja putovanja, društvene uključenosti i zdravlja jače među stanovništvom starijim od 55 godina. To znači da stariji od 55 godina uvelike ovise o dobroj prometnoj povezanosti. Ako je ona loša, veća je vjerojatnost da će im patiti društveni život i zdravlje.
Možemo i sami zaključiti da je s mlađima situacija malo drukčija. Loša prometna povezanost te vjerojatno neće spriječiti da imaš kvalitetan društveni život. Ako treba, ići ćeš pješice da se nađeš s ekipom. Na grupnom učenju, naravno. Osim toga, rezultati su pokazali i kako oni koji putuju na više mjesta imaju veću vjerojatnost biti zdravijima jer vjerojatno više posjećuju obitelj i prijatelje.
Ovi rezultati pokazuju koliko je važno ulagati u javni prijevoz. Često studenti koji su iz manjih mjesta nemaju dobru prometnu povezanost s mjestom u kojem studiraju. To dovodi do stresa koji se čini nepotrebnim, ali ga je opet nemoguće izbjeći.
Čak i sa znanjem da si zdraviji ako svakodnevno puno putuješ javnim prijevozom, vjerojatno ga i dalje mrziš. Suosjećamo.
