Navike koje nas deprimiraju, a da to ni ne znamo

Svi koji su bili u bedu znaju da nas u to stanje može baciti i najmanja sitnica, a neke naše navike koje su stalno uz nas mogu biti razlog našeg lošeg raspoloženja, a da toga nismo ni svjesni.

\\Tri priče koje morate vidjeti Urnebesno Parking u Opatiji nasmijao publiku! Pogledajte kakav luksuz pružaju vozačima Bolje reći ne! Pio je po šest boca vina dnevno, a sada dijeli stravičan utjecaj koji je to imalo na njegovo zdravlje Kvadrilijunašica Žena postala "najbogatija osoba na svijetu" sa 100 tisuća puta većim bogatstvom od Elona Muska

Nažalost, ne možemo izbjeći sve situacije koje će nam prouzročiti stres i depru, ali svoje navike možemo promijeniti. Kako bi promijenili navike koje nas mogu deprimirati prvo trebamo znati o čemu se zapravo radi.

Potištenost može uhvatiti svakoga nakon svađe s BFF ili s dečkom, loše ocjene u školi ili nečeg trećeg, no jeste li znali da nas ispijanje velikih količina kave također može baciti u depru?

Kako bi loše raspoloženje što češće zaobilazili, vrijeme je da saznate koje nas navike mogu deprimirati:

Lijenost nikako nije dobra, a sada znamo da cjelodnevno sjedenje na kauču može biti uzrok deprimiranja. Znanost je saznala da vježbanje dobro utječe na naše psihičko zdravlje pa je svako kretanje, pa i ono od deset minuta, dobro za nas.

Liječnici kažu da preskakanje obroka može dovesti u stanje beda. Ne radi se čak o zdravoj prehrani, nego o prehrani općenito i vrlo je važno jesti na vrijeme. Kada preskočimo neki obrok, smanji nam se količina šećera u krvi i postanemo loše volje.

Mnogi od nas piju više od dvije šalice kave dnevno, a ispijanje velike količine kave nas može učiniti potištenima. Kofein povećava otkucaje srca pa se zbog toga možemo osjećati nervozno. Kava se općenito ne preporučuje ljudima koji imaju genetske predispozicije za razvijanje ozbiljne kliničke depresije.

Vjerovali ili ne, društvene mreže nas mogu ubedirati. Jedno istraživanje je pokazalo da društvene mreže, a osobito Facebook, mogu prouzročiti stres i potištenost. Prema jednom drugom istraživanju, 50 % tinejdžera često zna iskusiti stres od `FOMO`, a radi se o strahu od izostavljanja.

Spavanje je bitno za svakog čovjeka, a manjak sna može odvesti u loše raspoloženje. Nespavanje u našem mozgu aktivira područja koja su zadužena za osjećaje pa se često možemo osjećati razdražljivo, ali i umorno.

Nekada nam se zbilja ne da nešto započeti ili nešto odraditi kada to baš moramo, ali istraživanje je pokazalo da odgađanje obaveza može prouzročiti depru. U slučaju da misliš da ti je nešto ipak previše posla, taj posao možeš razdijeliti na više manjih dijelova i lakše se snaći.

Kada smo loše volje često želimo biti sami, ali vjerovali ili ne, provođenje vremena s drugim ljudima nam može pomoći. U razgovoru s drugim ljudima naići ćemo kad-tad na razumijevanje te ćemo sav stres lošeg raspoloženja podijeliti s drugom osobom što je dobro. Ako si često sama kod kuće, to može biti razlog tvog lošeg raspoloženja.