Iako se radi o samo trećini mladih, to je i dalje previše. I ovakva mišljenja nisu jedina problematična, kako otkriva novo istraživanje provedeno na mladima u Hrvatskoj. Nisu baš ni politički upućeni u događanja niti osobe na vlasti, što se ipak smatra dijelom opće kulture.
Istraživači Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, Fakulteta političkih znanosti, GONG-a, Filozofskog fakulteta u Rijeci i Sveučilišta u Grazu izvještavaju, primjerice, o značajnom napretku po pitanju tolerancije učenika završnih razreda srednjih škola prema gej osobama. Dok je 2015. zabilježeno gotovo 50 posto maturanata koji su smatrali da je homoseksualnost neka vrsta poremećaja ili bolesti, s odmakom od šest godina postotak maturanata koji tako misli pao je na oko 34 posto, odnosno trećinu. I dalje su, međutim, nemalo prisutni diskriminatorni stavovi spram gejeva. Skoro 50 posto mladih smatra da se homoseksualnost ne bi trebala isticati u javnom prostoru, kako piše Telegram.hr. Petina ih smatra da bi se osobama homoseksualne orijentacije trebao zabraniti rad s djecom, a na pitanju treba li gejevima dozvoliti posvajanje djece, maturanti su jako polarizirani; oko 40 posto ih je protiv toga, a oko 40 posto to podržava. Prije šest godina, više od 55 posto maturanata smatralo je da se homoseksualnim osobama treba zabraniti posvajanje djece.
Gledajući maturantske stavove o Drugom svjetskom ratu, pitanje koje u svakoj iteraciji istraživanja podiže najviše bure u javnosti ono je o njihovom određenju prema NDH kao fašističkoj tvorevini. U prvom istraživanju 2011., više od 72 posto maturanata nije decidirano smatralo da je NDH bila fašistička tvorevina. Četiri godine kasnije, oko 23 posto maturanata smatralo je da NDH nije bila fašistička, a u ovogodišnjem istraživanju tako ih misli nešto više od 15 posto. Čak 53 posto maturanata uopće ne zna što bi mislilo o karakteru Nezavisne Države Hrvatske.
Pitanje koje se prvi put pojavilo u ovom istraživanju, ispitivalo je stav maturanata o opravdanosti upotrebe pozdrava 'za dom spremni' na spomenicima i znakovlju iz Domovinskog rata. Upotrebu ZDS opravdanom u tom kontekstu smatra gotovo 45 posto ispitanih maturanata, oko 25 posto tome se protivi, dok ih je 30 posto neodlučno. Istraživanje daje uvid i u cijeli niz ostalih stavova i znanja ovogodišnjih maturanata, primjerice, više od pola ih uopće ne zna tko čini političku opoziciju.Također, više od pola ih ne raspoznaje liberalnu ili demokršćansku ideološku stranačku poziciju, a tek trećina ispitanika zna s popisa prepoznati države koje su članice Europske unije. Interesantno, na pitanjima aktualne vlasti – vladajuće stranke i premijera – učenici u mnogo višim postocima no prije šest godina daju točne odgovore pa ih 42 posto zna da je predsjednik Vlade Andrej Plenković. Za premijera Zorana Milanovića 2015. je znalo 26,9 posto maturanata.
Svakako zabrinjavaju uočene razlike u političkom znanju između učenika gimnazija i strukovnih škola; gimnazijalci ostvaruju 50 posto bolje rezultate od učenika četverogodišnjih strukovnih programa te dvaput bolje rezultate od učenika trogodišnjih strukovnih programa. Pritom valja imati na umu da oko 70 posto hrvatskih srednjoškolaca pohađa upravo strukovne programe, a istraživači upozoravaju da u proteklih šest godina nije došlo do značajnog pomaka u osnaživanju političke pismenosti učenika strukovnih programa, piše Telegram.hr.
Izvor: Telegram.hr
Pogledajte još:
Tko ima super plaće, a tko vrlo male: U kojim se zanimanjima najviše cijeni diploma u Hrvatskoj?
Ako često govoriš *ovu* riječ ljudi će te doživjeti kao sebičnu i umišljenu osobu
