- ljudi stariji od 60 godina koji su popodne drijemali imali su bolje rezultate na kognitivnim testovima od ljudi koji nisu drijemali
- popodnevno drijemanje koristi ljudima bilo koje dobi jer odmara mozak i raščišćava zbrku u našim svakodnevnim mislima
- najbolje je odspavati 10 do 30 minuta između 13 i 15 sati
- duže drijemanje može biti znak da osoba ne spava dovoljno noću
Iako neki vole poprijeko gledati na drijemanje i smatraju ga lijenošću, nova studija upućuje na to da bi nas popodnevni san mogao učiniti mentalno oštrijima – doduše, ako smo stariji od 60 godina.
Ali, hej, obavijesti baku i djeda.
Healthline prenosi da su ljudi stariji od 60 godina, koji su popodne drijemali, imali bolje rezultate na kognitivnim testovima od onih koji nisu drijemali.
Studija objavljena u časopisu General Psychiatry, proučavala je i fizičko, i kognitivno zdravlje među 2214 ljudi starijih od 60 godina koji žive u velikim gradovima u Kini.
Od toga je njih 1534 redovito spavalo poslijepodne, a 680 nije.
Opservacijska studija pokazala je da su osobe koje spavaju postigle značajno veće rezultate na Mini ispitu mentalnog stanja (MMSE), standardiziranom testu probira demencije.
Test uključuje procjenu vizualno-prostornih vještina, raspona pažnje, rješavanja problema, radne memorije, lokacijske svijesti i verbalne tečnosti.
Prema studiji koju je vodio dr. Lin Sun iz Centra za Alzheimerovu bolest i srodne poremećaje pri Centru za mentalno zdravlje u Šangaju, oni koji drijemaju posebno su se iskazali u posljednje tri kategorije. Da san ima puno veze s našom sposobnosti učenja, potvrdila je i Davina Ramkissoon, direktorica Zevo Healtha.
Drijemanje pomaže našem mozgu da se oporavi od izgaranja ili preopterećenja informacijama. Dok drijemamo, naš mozak briše nepotrebne informacije iz svojih privremenih skladišnih područja kako bi se pripremio za apsorpciju novih informacija.
Prednosti nadilaze mentalnu oštrinu
Grupa koju se proučavalo – i oni koji su drijemali, i oni koji nisu – spavali su u prosjeku 6,5 sati noću.
Popodnevno drijemanje definirano je kao spavanje najmanje 5 minuta uzastopno, ali ne više od 2 sata, bilo kada nakon ručka.
“Drijemače” se pitalo koliko često drijemaju tijekom uobičajenog tjedna. Njihovi su odgovori su varili od “jednom tjedno” do “na dnevnoj bazi”.
Jedna od slabosti studije bila je ta što istraživači nisu pitali sudionike koliko dugo drijemaju ili u koje točno doba dana.
Katherine Hall, trenerica spavanja u Somnusu, tvrdi da bi idealno, zdravo drijemanje trebalo biti popodne između 13 i 15 sati te trajati od 10 do 30 minuta. Nadodala je da poslijepodnevno spavanje možete imati neke velike prednosti.
Dokazi sugeriraju da je drijemanje izvrsno za poboljšanje raspoloženja, energije i produktivnosti, a istovremeno smanjuje tjeskobu i fizičku i mentalnu napetost.
Kratko popodnevno drijemanje može nas ostaviti budnima i spremnima da se uhvatimo u koštac s ostatkom dana bez osjećaja inercije sna – zbunjenosti, dezorijentiranosti i umora koje možemo osjetiti nakon buđenja.
Ako smo u mogućnosti odspavati malo dulje vrijeme, recimo sat vremena, dokazi sugeriraju da drijemanje ove duljine može pomoći našem učenju, jer tijekom ovog dužeg drijemanja, naš mozak počinje prenositi sjećanja iz svog privremenog skladišta (hipokampusa) u njihov stalni dom (korteks).
Nije svako drijemanje zdravo
JYSK-ovo istraživanje tvrdi da trećina Hrvata voli odspavati poslijepodne.
Dr. Abhinav Singh, stručnjak za medicinu spavanja i član komisije za liječničku reviziju za SleepFoundation.org objasnio je da, iako su druge studije pokazale kako popodnevno drijemanje poboljšava mentalnu agilnost, ostaje nejasno može li drijemanje spriječiti kognitivni pad koji se događa starenjem.
Svatko može imati koristi od kratkog drijemanja sredinom poslijepodneva, posebno kada je tempirano s njihovim prirodnim cirkadijanskim ritmom, rekao je Singh.
Potvrđuje i da se pokazalo kako kratko (manje od 30 minuta) drijemanje povećava budnost, poboljšava kognitivne performanse i poboljšava raspoloženje do kraja dana.
Međutim, upozorava da duže drijemanje može biti problematično.
Objasnio je da drijemanje od dva sata sugerira da se iza njega možda skriva više patologije i također dovodi do povećane potrebe za drijemanjem.
Ako često drijemamo dulje od jednog sata, to bi mogao biti signal da količina i/ili kvaliteta našeg noćnog sna nisu dovoljni.
Mnogi poremećaji spavanja mogu skrivati i iscrpljivati našu količinu i/ili kvalitetu sna… Loše navike spavanja također mogu biti u igri. To se često primjećuje u doba ekrana, jakog svjetla i dugog radnog vremena, dodaje Singh.
Kod starijih osoba, medicinska stanja i/ili lijekovi koji se koriste za njihovo liječenje također mogu utjecati na kvalitetu i količinu sna. Određeni lijekovi za krvni tlak, lijekovi protiv artritisa, relaksatori mišića i određeni lijekovi za mentalno zdravlje mogu negativno utjecati na kvalitetu sna.
Potrebno je više istraživanja kako bi se utvrdilo je li potreba za više sna među starijim osobama – uključujući više drijemanja – znak da tijelo pokušava nadoknaditi povećanu upalu povezanu s kognitivnim padom i demencijom, rekao je Singh.
Svoje je mislio zaključio s: “Je li neurodegenerativna promjena (kao što je demencija) ta koja uzrokuje poremećaj spavanja/budnosti ili je to obrnuto?”.
Mi volimo odrijemati poslijepodne, ali se uvijek bojimo da će nas šefovi uhvatiti.
