Dok jednima sretan i ispunjen život podrazumijeva i ispunjenje u ulozi roditelja, drugi svoju svrhu traže na drugim mjestima. Valja napomenuti da su oba načina života jednako vrijedna te da se radi o individualnom izboru. Ne želimo da nas razapnete ako ste vjerni članovi jednog od ova dva klana.
Međutim, kako se približavamo tridesetima, tako nas okolina počinje pritiskati pitanjima o budućnosti – točnije o bračnim i roditeljskim ulogama, s kojima već “kasnimo”.
U našoj kulturi postoji duboko urezana ideja da puni ljudski potencijal ostvarujemo tek kada svoju reproduktivnu funkciju iskoristimo za osnivanje obitelji.
Kako bi razbili taj mit potrebnoga i sretnoga roditeljstva, u Big Thinku su saželi nalaze istraživanja tijekom desetljeća, koja su uspoređivala sreću i dobrobit roditelja naspram njihovih vršnjaka koji nisu roditelji.
Generalni zaključak do kojega su došli jest: mnogo je roditelja nesretnije od njihovih vršnjaka koji nemaju djecu – ali ne svi.
Evo što može utjecati na roditeljsku (ne)sreću:
Roditeljska zamka
To da su roditelji potišteniji od ne-roditelja više ni nije vijest, a različite studije tu pojavu prate još od 1970-ih. Tri istraživanja koja potvrđuju taj trend kažu:
- U narodnom su shvaćanju životi ljudi bez djece prazniji, manje isplativi te usamljeniji od života roditelja – međutim, dokazi pokazuju suprotno: djeca koja žive kod kuće ometaju blagostanje svojih roditelja.
- Kada se kao mjerilo sreće uzme zadovoljstvo brakom, analizom se pokazalo da parovi bez djece prijavljuju veću prisutnost romantike u svom odnosu. (Ne možeš pustiti Marvina Gayea i Let’s Get It On, ako će ti dijete svaki čas uletjeti u sobu.)
- Promatrajući povezanost roditeljstva i sreće u 22 države članice OECD-a, otkriveno je da ne-roditelji pokazuju više razine blagostanja u najnaprednijim industrijaliziranim društvima.
Američki roditelji nesretniji su od svojih vršnjaka bez djece za čak 12%, a trendu nepopularnog roditeljstva priključuju se Grci, Irci, Britanci i Švicarci.
Djeca nisu jedini i prevladavajući izvor nesreće
Postoji još mnogo razloga čija kombinacija i međusobni utjecaj dovode do roditeljske (ne)sreće.
U studiji koja je pokazala da djeca koja žive kod kuće ometaju blagostanje svojih roditelja, primjetno je da su roditelji u pitanju bili – žene, samci, oni u nižim socioekonomskim slojevima te oni koji žive u manje roditeljski nastrojenim sredinama.
Također, najveći pad zadovoljstva brakom zabilježen je među onima koji pripadaju višim socioekonomskim grupama – vjerojatno jer im je njihov status omogućivao više slobode prije pojave djece.
Osim toga, u osam članica OECD-a, među kojima su Norveška, Španjolska i Portugal, roditelji su zabilježili veću razinu sreće od neroditelja. Analiza je pokazala da se radi o državama koje imaju izdašnije obiteljske politike, posebno plaćeno vrijeme izbivanja i subvencije za brigu o djeci.
Dakle, ispada da se u zemljama koje vode pro-obiteljsku politiku roditelji bore s manje stresora, što moguće utječe na njihovo općenito blagostanje i sreću. To pogotovo ima smisla kada se uvjeti roditeljstva u takvim državama usporede s onima u SAD-u.
Komplicirano je razumjeti nesreću roditelja
Kada se sve tri studije uzmu u obzir, njihovi rezultati navode na zaključak da je oskudica veliki uzrok roditeljske nesreće. Nekada može biti teško prehraniti ili stvoriti vremena za samoga sebe, a kamoli za dijete koje ovisi o nama.
S obzirom na različit fokus studija, njihovi zaključci pomažu u širenju mreže razloga roditeljske (ne)sreće te upotpunjavaju sliku o zamkama roditeljstva.
Osim oskudice, i ovi faktori mogu utjecati na roditeljsku sreću, iako je teško reći do koje točno mjere:
- kultura proširene obitelji
- tko postaje roditelj
- žive li djeca kod kuće ili su napustila dom
- broj djece
- stil roditeljstva
- samopoimanje
U svakom slučaju, prije bacanja na posao – uzmite u obzir sve ove faktore i razmislite što ste sve spremni žrtvovati te iz kojeg razloga. Pogrešnih odgovora nema.
