Nedavno je obilježen Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti, točnije, 11. veljače. Ova inicijativa pokrenuta je 2015. godine, na odluku Opće skupštine Ujedinjenih naroda, a tim povodom Dnevnik.hr razgovarao je s rektoricom Sveučilišta u Rijeci, Snježanom Prijić-Samaržijom, još poznatom kao aktivisticom u promicanju ravnopravnosti žena i djevojaka na području znanosti.
Riječka rektorica u njihovom je razgovoru prvotno spomenula očiglednu razliku kada se na znanost gleda kao muškoj domeni.
„Pogledajte samo nazive ulica, instituta i institucija kojima se ovjenčava znanstveni doprinos čovječanstvu. Postotno, radi se o zanemarivom broju nazvanih po ženama. To je stoga što ih je kroz povijest bilo znatno manje, zašto što su njihova otkrića i kada ih je bilo, pripisivana muškarcima“, rekla je rektorica riječkog Sveučilišta.
Rodni stereotipi i predrasude, duboko su rašireni u svim područjima, pa tako i znanosti. To se prvenstveno odnosi i na fizički izgled znanstvenica koje su često predstavljene kao da ne drže dovoljno do svojeg izgleda.
Doprinos žena u znanosti sve prisutniji
No, u tom slučaju će biti cjenjenije nego kada je naizgled očito da je znanstvenici, osim vlastita rada, jedan od prioriteta i vanjski izgled. No, rektorica govori kako je doprinos žena u znanosti sve prisutniji te da će on samo rasti, iako se te prognoze ne mogu ostvariti u sljedećih nekoliko desetljeća.
„S obzirom na to koliko je stoljeća vladala muška dominacija u znanosti i životu, posve je besmisleno očekivati da će se ta nekoliko desetljeća sve izjednačiti. Filozofkinja Julia Annas je konstatirala da će za stvarnu ravnopravnost trebati toliko stoljeća ravnopravnosti koliko je stoljeća trajala diskriminacija i isključenost“, dodala je.
U Hrvatskoj žene brže zauzimaju mjesta u znanosti
Kada je u pitanju Hrvatska, Prijić-Samaržija ističe pozitivan trend doprinosa naših znanstvenica općenitoj znanstvenoj zajednici.
„Treba se reći i da se, u usporedbi s UK ili drugim sličnim sustavima koji imaju duge tradicije znanosti, u Hrvatskoj žene brže penju u sustavu i lakše zauzimaju istraživački relevantna mjesta. Naše su plaće jednake kada se radi o istoj razini“, spominje rektorica.
Naposljetku, riječka rektorica zaključuje kako bi se poboljšala situacija rodne ravnopravnosti u znanosti, potrebno je djelovati na svim razinama da se postigne krajnji cilj.
Spominje stvaranje posebnih infrastrukturama koje će ženama olakšati da se vrate istraživanjima, bez prevelike pauze, nakon poroda, kao i smanjivanje patrijarhalnih stereotipa na primjeru nepovjerenja ženama u nekim znanstvenim područjima.
Cijeli intervju možete pročitati OVDJE.
izvor: dnevnik.hr
