Nije lako biti student. Pod stresom smo, većinom ne spavamo dovoljno i imamo previše obaveza. Uz sve to smo i siromašni. Zvuči brutalno, ali je istina. „Krpamo” se na sve strane.
Kad netko kaže da „živi na rubu” to vjerojatno znači da ima uzbudljiv život. Kad student kaže da živi na rubu, to je vjerojatno znači da živi na rubu bankrota. A budimo iskreno, navala adrenalina je tada najveća.
Još uvijek smo jako mladi, osim onih koji su tri puta promijenili fakultet jer se još uvijek traže. Ne osuđujemo nikoga, i oni se sigurno osjećaju mladima. Ali ono što ne osjećaju je financijska sigurnost.
S obzirom na početak novog mjeseca, ali i nadolazeće 2023. godine, ovo je idealno vrijeme da počneš pametno raspolagati svojim novcem, a evo i nekoliko savjeta kako to učiniti.
1. Pravilo 30 dana
Bilo da kupuješ hranu, odjeću ili nešto treće, dobro razmisli trebaš li to zaista ili samo želiš. Velika je razlika između ta dva pojma. Puno novca potrošimo na sitnice koje nam zapravo nisu potrebne. Iako smo u teoriji svjesni da to činimo, u trenutku kupnje si ne dajemo dovoljno vremena da odvažemo razloge za i protiv.
Ako kupuješ nešto što je veće i skuplje od sitnice, uzmi u obzir pravilo 30 dana. Primjerice, u oko su ti upale nove tenisice. Nemoj ih odmah kupiti. Uzmi si rok od 30 dana. Ako nakon tih 30 dana i dalje razmišljaš o njima, onda ti vjerojatno trebaju. Ako ih više ne želiš, znači da se radilo o hiru.
O problemu trošenja na nebitne stvari nam priča i ova studentica.
„Iskreno, nije baš da pretjerano pazim, počastim se tu i tamo kojom sitnicom, ali opet gledam na to da ne potrošim previše novaca. Naravno da se trudim uštedjeti novac i voljela bih da mi to još bolje ide, da malo smanjim trošenje na neke nebitne stvari, ali opet s druge strane jednom se živi“, kaže nam Ines s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta.
2. Isplaniraj budžet
Pokušaj jedno vrijeme bilježiti koliko ti novca tjedno potrošiš. Naravno, potrudi se trošiti novac za stvari koje ti trebaju. Zatim napravi plan. Odredi koliko novca tjedno smiješ potrošiti i drži se tog ograničenja. Ako ne potrošiš čitavi budžet, ostatak novca možeš staviti sa strane i čuvati ga za „crne dane.“
Planiranje budžeta funkcionira i kada ideš u kupovinu. Odredi koliko novca danas smiješ potrošiti. Tada će ti biti jasnije koje su ti stvari prioritet, a bez kojih možeš.
Da je ovaj savjet stvarno koristan, može potvrditi i Ena s Veterinarskog fakulteta.
„Ovo ljeto sam ostala u Zagrebu, a menza nažalost nije radila. Mama mi je rekla da probam izračunati koliko trošim na hranu. I kad sam to napravila, ograničila bih si budžet kada bih kupovala hranu i onda bih kupila samo ono što mi treba. Ako bih naišla na nešto što mi prelazi budžet, rekla bih samoj sebi da ću to kupiti neki drugi put. Najčešće bih tog drugog puta zaboravila za tu stvar koju sam u prošloj kupnji toliko željela“, priznala je.
3. Napravi popis
Ako imaš napisano što sve trebaš kupiti, nećeš morati lamunjati po trgovini i usput uzeti još pet stvari koje nisi imao u planu kupiti. Na vrh liste napiši one stvari koje su ti prioritet, a na dno one koje najmanje trebaš. Ubrzo ćeš shvatiti da stvari s dna popisa često uopće ni ne trebaš.
Popularna kultura i reklame nam često šopingiranje predstavljaju kao neku zabavnu aktivnost. Ako imaš dužu pauzu između predavanja, vjerojatno ćeš otići do trgovine po jednu stvar i onda ih uzeti još nekoliko jer imaš puno vremena za razgledavanje. Pokušaj na kupovinu gledati kao na obavezu, a ne zabavu. Nemoj ulaziti u dućane samo da vidiš što ima. Odluči što ti točno treba prije nego što uđeš i ciljano traži baš to.
4. Izbjegavaj plaćanje karticom
Često novac na kartici ne doživljavamo kao stvarni novac jer ga ne vidimo kako nestaje. Zato potrošimo više novca kada peglamo karticu, nego kada plaćamo u gotovini. Kada vidiš novac kako nestaje iz novčanika, to će te vjerojatno potaknuti da trošiš manje.
To je istaknula i Ena.
„Plaćanje karticom mi je smrt. Nekad cijeli dan plaćam karticom i u glavi pokušavam izračunati koliko sam potrošila. Onda dođem doma i pogledam koliko imam novca na računu i izda me srce“, ispričala je.
Najbolje bi bilo da podigneš novac na bankomatu, a karticu ostaviš kod kuće. Tada ćeš na raspolaganju imati samo ono što ti se nalazi u novčaniku, a tvoja kartica će biti na sigurnom. Uostalom, znaš kako se kaže: daleko od očiju, daleko od srca.
Na kraju, ipak treba pronaći neku zlatnu sredinu. U redu je ponekad uživati i potrošiti previše, ali treba paziti da se situacija ne otme kontroli.
„Pazim, ne razbacujem se, ali opet se ni ne ustručavam. Uživam u životu i trošim. Jedan meni vrlo drag čovjek je rekao: ‛Pare su tu da se troše!’“, zaključuje Ines.
