Gotovo 80% petaša i polovica osmaša je zadovoljno svojim životom i obiteljskim prilikama, vole svoje nastavnike, ali ne vole ići u školu (60,9% njih).
Pokazuju to rezultati završenog dijela opsežnog znanstvenog projekta 'Obrazovne aspiracije i očekivanja budućnosti učenika osnovnih škola' (COBRAS), koji je proveo tim Instituta za društvena istraživanja (IDIZ) u suradnji sa zagrebačkim Filozofskim fakultetom, na čelu s Borisom Jokićem, u periodu od 2016. do 2019. godine u 28 zagrebačkih osnovnih škola. U njemu su učenici, nastavnici i roditelji davali svoje viđenje školskog sustava, želje i viđenje svoje akademske i budućnosti općenito i procjenjivali vlastite sposobnosti, piše 24sata. Ovaj posljednji, treći dio projekta je proveden na 120 trijada (učenici/nastavnici/roditelji), od kojih je 2103 učenika.
U prva dva dijela projekta, o rezultatima kojih smo pisali u članku 'Kamo nakon srednje? Istraživanje pokazalo da većina tinejdžera ne namjerava živjeti u Hrvatskoj!', se pokazalo da maturanti svoju budućnost vide izvan Hrvatske. No, pokazalo je i da većina učenika svoju budućnost vidi u pozitivnom svijetlu. Ovaj posljednji, treći dio istraživanja je za cilj imao doći do odgovora na pitanja kako učenici petih i osmih razreda vide svoje sposobnosti u učenju i izvršavanju svojih školskih obaveza, koliko su zadovoljni raznim područjima svoga života, kako procjenjuju školsko okruženje, druge učenike i nastavnike te kako gledaju na gimnazijsko i fakultetsko obrazovanje.
I dao je odgovore...
Gotovo 80% učenika svoj život u obitelji ocjenjuje vrlo pozitivnim, a 79,2% učenika 5. razreda te 48,6% učenika 8. razreda je izrazito zadovoljno odnosima s članovima obitelji. 'Rezultati upućuju na pozitivnu sliku o općoj dobrobiti učenika osnovnih škola. Pokazuju da je obitelj izvor zadovoljstva i dobrobiti djece', prokomentirao je Boris Jokić, piše 24sata.
Ispitanici su konstatirali da im najbolje idu predmeti koji imaju veze s kulturom – tjelesni, glazbeni, likovni i tehnički. Petašima najlošije idu, kako su samoprocijenili, povijest, matematika i hrvatski, a osmašima kemija, matematika i fizika.
Učenici generalno imaju visoko mišljenje o sebi – više od 85% učenika 5. i 8. razreda smatra da može razumjeti i vrlo teške sadržaje kad se potrude, no najmanje su zadovoljni svojim školskim uspjehom. Pritom bolju sliku o svojim sposobnostima za učenje imaju učenici u 5. razredima. Dok njih 73,4% smatra da im je važno biti uspješan učenik, isto smatra 43,7 % osmaša. Visok je i postotak onih koji su negativno odgovorili na tvrdnju 'Volim ići u školu' - 42,2% učenika 5. razreda i 60,9% učenika 8. razreda – dok je samo 16% osmaša i 35,4% petaša reklo da voli ići u školu.
I iako ne vole ići u školu, učenici su veoma zadovoljni nastavnicima i školskim kolegama, iako se to zadovoljstvo smanjuje s dolaskom u više razrede – oko 30% učenika 5. razreda daje ocjenu izvrstan nastavnicima, a njih 40,3% vrlo dobar, dok 36,1% osmaša daje četvorku profama. Oko 67% petaša te nešto više od 40% osmaša svojoj školi daje peticu ili četvorku!
Mijenjaju se i razmišljanja učenika o školovanju... Gimnazija i faks i dalje, smatraju učenici, donose bolji posao, više su cijenjeni u društvu i omogućuju odabir različitih zanimanja. No, najveći dio osmaša (45,5%) smatra kako strukovno obrazovanje pomaže u brzom pronalasku posla. Općenito smatraju kako gimnazijsko i strukovno obrazovanje podjednako omogućuju stjecanje korisnih znanja i vještina. Nadalje, više od 60% njih smatra da se ljudi s diplomom i bez nje jednako dobro zabavljaju u životu, imaju mnogo prijatelja i obitelj te su zadovoljni svojim životom. S druge strane, većina njih je za osobe bez fakulteta procijenila da 'imaju puno slobodnog vremena i žive u siromaštvu'. 'Misle i da oni sa strukovnim i gimnazijskim obrazovanjem imaju podjednaku šansu za međunarodnu mobilnost, čime se može objasniti želja za odlaskom mladih ljudi različitih profila i razine obrazovanja iz Hrvatske', rekla je Gordana Kuterovac Jagodić iz istraživačkog tima, kako piše 24sata.
Foto: Giphy/Shuttestock/Profimedia
M.Z.
Provjeri još...
Stanje mentalnog zdravlja je alarmantno – upoznajte pravo lice prosječnog srednjoškolca u Hrvatskoj
Gimnazija nije svima prvi izbor – evo koliko učenika želi upisati umjetničke i strukovne škole
Pitali smo učenike i profesore – što bi promijenili u hrvatskim školama? Ovo su njihovi odgovori
