Vrhovni sud SAD-a presudio je da se rasa više ne može smatrati čimbenikom pri upisu na sveučilište. Ova značajna presuda preokreće desetljećima staru američku politiku o takozvanoj afirmativnoj akciji, također poznatoj kao pozitivna diskriminacija. To je jedno od najspornijih pitanja u američkom obrazovanju.
Afirmativna akcija je prvi put ušla u politiku 1960-ih i branila se kao mjera za povećanje raznolikosti, piše BBC. To znači da su sveučilišta posebnu pozornost posvećivala povijesno isključenim skupinama, posebice rasnim manjinama.
Američki predsjednik Joe Biden rekao je da se „snažno“ ne slaže s ovom dugo očekivanom odlukom.
„Ne možemo dopustiti da ova odluka bude posljednja riječ“, rekao je. „U Americi još uvijek postoji diskriminacija.“
Ministar obrazovanja Miguel Cardona rekao je za BBC da je sud „oduzeo vrlo važan alat koji su čelnici sveučilišta koristili kako bi osigurali raznolikost na kampusu“.
„Međutim, ono što nije oduzeo je namjera da osiguramo da naši fakulteti budu sastavljeni od vrlo raznolikih studenata, baš kao što je naša zemlja“, nastavio je, dodajući da će Bijela kuća izdati smjernice sveučilištima s uputama o tome kako legalno održavati različitost.
Smatraju da je nepošteno rasu uzimati u obzir
Presuda je obuhvatila dva slučaja koja su uključivala upis na Harvard i Sveučilište Sjeverne Karoline (UNC). Sud je presudio 6-3 protiv UNC-a i 6-2 protiv Harvarda.
Suci su stali na stranu organizacije pod nazivom Studenti za pošten upis, koju je utemeljio pravni aktivist Edward Blum. Grupa je u listopadu prošle godine pred sudom tvrdila da harvardska politika upisa s obzirom na rasu krši Glavu VI Zakona o građanskim pravima iz 1964., koji zabranjuje diskriminaciju na temelju rase, boje kože ili nacionalnog podrijetla.
Glavni sudac John Roberts napisao je: „Mnoga su sveučilišta predugo pogrešno zaključivala da kamen temeljac identiteta pojedinca nisu nadvladani izazovi, izgrađene vještine ili naučene lekcije, već boja njihove kože.“
Njegovo većinsko mišljenje kaže da su politike UNC-a i Harvarda „dobronamjerne“. U odluci je navedeno da sveučilištima ne bi trebalo zabraniti razmatranje kandidatove „rasprave o tome kako rasa utječe na njegov ili njezin život“.
Ali sudac Roberts je napisao: „Proces prijema na Harvard počiva na pogubnom stereotipu da crni student obično može donijeti nešto što bijela osoba ne može ponuditi.“
Postupit će u skladu sa zakonom
Angie Gabeau, predsjednica Udruge crnih studenata Harvarda, izjavila je za BBC da je „jako obeshrabrena“ ovom odlukom. Gabeau, koja ima 21 godinu i ulazi u posljednju godinu na Harvardu, kaže da vjeruje da je njezina rasa 100 posto odigrala ulogu u njezinoj prijavi, uključujući i esej o prijavi.
Brine se da će se „studenti na koje utječe njihova rasa u ovoj zemlji sada osjećati dužnima izbaciti traumu u svojim prijavama kako bi pokazali kako rasa utječe na njihove živote“.
U izjavi, predsjednik Harvarda Lawrence Bacow rekao je da će koledž Ivy League „svakako postupiti u skladu s odlukom suda“, i dalje uključivati „ljude različitih pozadina, perspektiva i proživljenih iskustava“.
Rektor UNC-a Kevin Guskiewicz rekao je da će, iako to nije ishod kakvom se sveučilište „nadalo“, preispitati odluku i „poduzeti sve potrebne korake da se uskladi sa zakonom“.
Nova StudiGO epizoda otkriva kako je to studirati u studentima najzanimljivijoj Erasmus destinaciji!
