Koliko nam se samo puta dogodilo da smo okrenuli ključ u bravi po izlasku iz kuće, a onda se vraćali nazad provjeriti jesmo li ih zaboravili zaključati? Sigurno puno, a to se događa kada nas pamćenje loše služi.
Znate li što je `efekt ulaznih vrata`? To se događa kada odlučimo otići u drugu prostoriju (najčešće kuhinju) a kada prođemo kroz vrata zaboravimo zašto smo ondje došli. Poznato? No, to se ne odnosi samo na zaboravne ljude nego općenito, ali oni koji pate od lošeg pamćenja nekada imaju puno više takvih iritantnih problema.
Ako ste zaboravili zašto ste otvorili ovaj članak, mi ćemo vas podsjetiti jer ovo su problemi zaboravnih ljudi:
Pretvaraju se da su sami znali rođendan BFF, a ustvari su ga vidjeli na fejsu
Zaboravnim ljudima je kupovina poklona u zadnji čas nešto u čemu su eksperti. Nažalost, oni se ne mogu sjetiti rođendana i ne pamte datume najbolje. Zaboravnima to ne treba zamjeriti jer imaju dobre namjere, ali slabo pamćenje.
Živimo u užurbanom vremenu kada pekare dosta profitiraju jer ljudi jedu s nogu. Na putu do škole srednjoškolci uglavnom kupe burek, kiflu, pizzu ili neki drugi pekarski proizvod. Često ostaci kifle koju žele kasnije pojesti završe u torbi, a oni slabog pamćenja će ju zaboraviti pojesti. Pronaći će ju nakon nekoliko dana na istom mjestu pa će im pasti mrak na oči.
Kao što smo napisali u uvodu, ovo nije ništa čudno jer se događa svima, a posebno `pogađa` zaboravne osobe. Nakon toga oni se pitaju zašto su došli u tu prostoriju i jesu li uopće došli s razlogom, a povrh svega – jesu li uopće tamo htjeli otići? Tko zna...
Predmet ostave na jednom mjestu, a u drugom trenutku ga ne mogu naćiPredmeti kao da pletu neku teoriju zavjere u vezi zaboravnih ljudi jer oni čim ga ispuste ne mogu ga naći tamo gdje su ga ostavili. `Kako je to moguće?` - pitaju se. Često posumnjaju da s njima žive duhovi te da se zato to događa, ali zapravo se radi o zaboravljivosti.
Kada zaboravna osoba ide u trgovinu to može postati prava avantura. U trgovinu je došla zbog gela za tuširanje i mlijeka, a otišla s hrpom stvari u vrećici koje uopće nisu gel ili mlijeko. Nakon toga se opet vraćaju u trgovinu pa opet zaborave po što su došli.
Znaju da su nešto zaboravili, ali nisu sigurni što
Logično, oni se ne mogu sjetiti što su zaboravili, ali znaju da postoji to nešto. Uglavnom se radi o nečem jako važnom pa slijedi savjet za zaboravne: dobro je pisati ono što imamo za obaviti.
Osobe slabijeg pamćenja imaju jednako ljubavi za svoje prijatelje kao i oni koji dobro pamte, ali oni često zaborave odgovoriti na poruku. Njihovi prijatelji tada mogu misliti da i oni ignoriraju, ali to nije tako – samo su jako zaboravni.
Izvor: distractifity.com
I.P.
Hranom do petica: što jesti za bolje pamćenje i uspješnije učenje?
