Jednom je netko napisao da su prvi poznati robovi u ljudskoj povijesti bile – žene. Danas se mnogi s ovim ne bi složili jer žene su po zakonima u većini država izjednačene s muškarcima (ali, opet taj famozni ALI – ne i u SVIM državama na svijetu). I tada opet sljedeća istina – zakoni su tu da se krše, a često se čini da se krše upravo na ženskim leđima. Kako?
Živimo li u muškom, ženskom ili ravnopravnom svijetu?
Htjeli ili ne htjeli to priznati, odgovor na pitanje iz podnaslova jest – mi još uvijek živimo u muškom svijetu. I to ne samo u Hrvatskoj i susjednim nam državama već i u veoma razvijenim svjetskim demokracijama. Ne vjerujete? A što kažete na sljedeći podatak – u britanskoj vladi je tridesetih godina 20. stoljeća bilo više žena nego što ih ima danas? Ili – osamdesetih godina 20. stoljeća tek je 1 posto kirurga, direktora, šefova… u istoj toj državi bilo, a da su ženskog roda.
Optimisti će reći – nije to neki pokazatelj jer zapravo cure i dečki imaju sasvim različite mozgove i zato cure imaju sasvim drugačije prioritete nego dečki. Hm, je li doista pitanje samo u razlikama u mozgu? Čitajte dalje i saznajte!
Priča iz izraelskog kibuca
U izraelskim kibucima, vrstama zadruga, jedno se vrijeme potpuno zanemarivala spolna razlika, odnosno cure i dečki su odgajani jednako, zajednički i obavljajući iste zadatke na dnevnoj bazi. Međutim, kada su trebali upisati srednju školu i fakultete, pokazalo se da spolna razlika opet dolaziti do izražaja. Naime, dečki su više birali fiziku, inženjerstvo, mehaniku… i slična zanimanja koja se obično smatraju muškima. Cure su s druge strane više okretale zanimanja odgajatelja, nastavnika, socijalnih radnika… dakle, onime što se i inače smatra ženskim zanimanjima.
Who's the boss?
Naravno – hormoni su šefovi. Hormoni utječu na toliko toga u našem tijelu, od toga hoćemo li se smijati ili plakati, biti smireni ili histerično vikati. Kod dečki prevladavaju jedni hormoni, kod cura neki sasvim drugi, gdje dolazimo da one famozne Pandorine kutije muško ženski nesuglasica i svađa. Jer što je, recimo curi razlog za jedan dobar fajt, dečku može biti nešto sasvim nevažno. A nije li doista tako u mnogim odnosima?
Kod cura glavnu ulogu igraju progesteron i estrogen, a kod dečki testosteron. Ovo je priča koju smo toliko puta čuli, međutim čini se kako mnogi još uvijek zanemaruju važnost ovih hormona. Ako još uvijek ne vjerujete koliko nas oni određuju, počujte sljedeću priču:
I životinje, na primjer ptice, imaju hormone. Također kod ženki su jedni, kod mužjaka drugi. Oni ih toliko određuju da, primjerice, kod nekih vrsta ptica pjevica samo mužjaci mogu pjevati, a ženke ne. Znanstvenici su ženkama kanarinaca dali umjetan testosteron, nakon čega su i one počele pjevati!
Gdje je ono tvoj centar?
Osim hormona, veliku razliku u spolovima određuju i centri u mozgu. Naime, kod cura su lijeva i desna strana mozga bolje povezane, zato većina cura bolje povezuje govor s radnjama. Kod dečki nema tako dobrih veza i povezanosti između lijeve i desne strane mozga pa je iz tog razloga muški mozak bolji u specijaliziranim radnjama.
Iz tog razloga dečki će mucati kad moraju pričati o osjećajima, dok će se cure slabije snalaziti u nekim usko specijaliziranim radnjama. Na primjer, u bivšem Sovjetskom Savezu je šah bio nacionalni sport koji se jednako igrao među curama i dečkima. Ali, u globalu su dečki uvijek imali bolje rezultate od cura.
Gatare i akcijski junaci
Lara Croft, Merida Hrabra… a s druge strane čitava plejada muških akcijskih junaka – Superman, Batman, Daredevil, Spiderman, Ironman, ovaj man, onaj man… zapravo to sve i ne čudi jer dečki imaju mozak koji ih tjera na stalnu akciju, oni žele pokoravati, dokazivati se i vladati. S druge strane, cure nemaju te porive, ali zato žele graditi međuljudske odnose, žele prikupiti što više informacija kako bi prodrle u tvoju kompliciranu psihu. Doista, je li itko ikada čuo za – mušku gataru?!
Još pokoji zanimljiv podatak:
I, eto, što na kraju dodati? Jesmo li nakon svega doista sasvim sigurni da živimo u muškom svijetu? Ili žene jednostavno nemaju poriv za vladanjem? Kako bilo, bitno je da sve ovo pridonese boljem razumijevanju među spolovima. Jer cilj je razumijevanje, tolerancija, a ponekad nam doista jedino biologija može dati razumljive i suvisle odgovore. Imajte to na umu kada sljedeći put započnete kakvu muško – žensku svađu.
Foto: Shutterstock
N.LJ.J.
Muški i ženski mozak – evo u kojim situacija cure i dečki različito reagiraju
Iznenađujući rezultati studije: dečki u srednjoškolskoj dobi zlobniji su od svojih vršnjakinja!
Muški i ženski jezik: treba li ti prevoditelj?
