Kad pomislite na najskuplju tvar na svijetu, što vam pada na pamet? Možda zlato? Nije ni blizu. Što je s luksuznim namirnicama kao što su bijeli tartuf, kavijar ili šafran? One su također vrlo skupe, ali nisu ni blizu najskuplje tvari na svijetu.
Koja to tvar koja može postići tako suludo visoku cijenu?
Dobila je privlačno i pamtljivo ime "endoedarski fulereni na bazi dušikovih atoma", ali zašto su tako skupi? To je zbog onoga za što bi se materijal mogao koristiti u budućnosti, odnosno mogao bi omogućiti razvijanje napredne tehnologije.
Naime, endoedarski fulereni na bazi atoma dušika mogu se potencijalno koristiti kod razvijanja malih, a vrlo preciznih atomskih satova. Atomski satovi ključni su dio funkcioniranja GPS sustava, što ih čini iznimno važnima za navigaciju.
Problem je što su trenutačno atomski satovi prilično veliki, govorimo o veličini sobe, ali korištenje endoedarskih fulerena na bazi dušikovih atoma moglo bi pomoći da sadašnji atomski satovi budu puno manji i praktičniji.
\\folder\vezani_članak
To bi moglo imati goleme implikacije i na način na koji koristimo atomske satove, proširujući njihovu upotrebu izvan navigacije. Dovoljno mali atomski sat mogao bi se koristiti za precizno određivanje lokacije nečega, kao i za eliminiranje mrtvih kutova GPS-a pomoću atomskog sata na brodu.
Endoedralne fulerene na bazi atoma dušika razvili su oksfordski znanstvenici iz Designer Carbon Materials i računaju da bi u budućnosti čak i pametni telefoni mogli imati atomski sat u sebi.
Zanimljivo je da je naziv materijala, posebno dijela ''fulerena'', izravno povezan s njegovom strukturom. Naziv fuleren odnosi se na kavez i naklon je arhitektu i filozofu Richardu Buckminsteru Fulleru, koji je bio poznat po svojim nacrtima s prepoznatljivim isprepletenim trokutima u geodetskoj kupoli.
