Sjedim u dvorani i čekam da profesor podijeli kolokvije. Jedna kolegica kaže kako joj je druga kolegica javila da će malo kasniti.
Profesor odluči pričekati nekoliko minuta i počne nam pričati o poslovima koje je radio kada je bio student. Sada je doktor znanosti i na predavanja dolazi u košulji i kravati. Teško je zamisliti da je on jednom radio na gradilištu i konobario u Esplanadi.
„Gdje god možeš zaraditi, zaradi”
„Gdje god možeš zaraditi, zaradi“, riječi su moje prijateljice koja je također studentica. Ona upravo dogovara posao u trgovačkom centru u prosincu. Ovo je ljeto radila kao blagajnica, a ljeto prije kao konobarica.
Zapravo, svaka osoba koja je jednom bila student ili koja je upravo sada student će vjerojatno moći nabrojati nekoliko poslova koje je radila za vrijeme studiranja.
Međutim, koji su poslovi studentima omiljeni, a koje radije izbjegavaju? Na Facebook stranici osječkog Studentskog servisa svakodnevno se objavljuju oglasi za studentske poslove. Neki od njih se „razgrabe“ za svega 20 minuta, dok neki od njih stoje i danima, a mjesta se ne popunjavaju. O čemu to zapravo ovisi? O iznosu satnice, uvjetima rada, radnom vremenu ili o nečem četvrtom?
500, 600 kuna za dva dana posla
Upravo to smo pitali Tihomira Milinovića koji objavljuje oglase za posao na stranici Studentskog servisa u Osijeku. On nam kaže kako su omiljeni oni poslovi koji su kratki, odnosno oni koji ne traju duže vremensko razdoblje.
„Ovisi o tome koji je posao zanimljiv, atraktivan, koliko je plaćen i u koje je vrijeme. Dakle, da ispuni niz uvjeta koji su studentima najbolji. Prije svega, da to bude u njihovo slobodno vrijeme i da je adekvatno plaćen. I stoga su omiljeni ti poslovi koji su kraći, koji ne traju na duže vremensko razdoblje gdje student može gotovo već sutra otići i zaraditi 200, 300 kuna ili za dva dana 500, 600 kuna. To su poslovi gdje će on možda nekada nešto iskombinirati i s predavanjima, jer je slobodan taj dan“, ispričao nam je te je dodao i kako je važno da je radno vrijeme fleksibilno te da se ne traže neka posebna znanja i stručne edukacije.
Teleoperateri nisu prvi izbor
Oglasi koji se najviše „kisele“ na stranici i najduže stoje su najčešće oni koje objavljuju veliki teleoperateri. Kako nam Milinović objašnjava, to je zato što oni traže veći broj studenata koji zatim moraju proći i određenu edukaciju.
„Teleoperateri ne primaju jednog, dva ili tri, nego na obuku zovu po 30, 40, 50 studenata. I onda normalno da taj oglas potraje dok im se ne javi veći broj studenata od kojih oni izaberu one koji imaju određene kvalifikacije“, kaže te ističe kako će studenti često umjesto toga radije potražiti neki drugi posao.
„Neki dan sam objavio oglas za jedan telekom, ali evo zanimljivo, objavio sam ga unazad 14 dana i sad ponovo jer im se nije javio dovoljan broj studenata zato što je studentima ponuđeno dosta drugih poslova“, objasnio je.
Međutim, poslovi kod teleoperatera ipak imaju i svojih prednosti.
„Oni prave izvrsne rasporede rada, tjedan dana unaprijed. Kod njih je raspored rada besprijekorno ‛pokriven’. Studenti se mogu organizirati, dozvoliti si slobodno vrijeme, tražiti zamjenu, a opet ispuniti ono minimalno što poslodavac od njih očekuje“, dodaje.
Cuker poslovi
Za takve poslove će se češće javiti studenti s više slobodnog vremena i manje fakultetskih obaveza, poput apsolvenata. S druge strane, kada puno radno vrijeme nije uvjet, javit će se i veći broj studenata. Milinović takve poslove naziva cuker poslovima.
„Takve poslove može obavljati veći broj studenata, i onaj student koji je sa prve godine i onaj koji je apsolvent, koji ima više slobodnog vremena. Jer ako on traje jedan dan, dva dana, još pogotovo ako je vikendom, u poslijepodnevnim, večernjim ili kasnovečernjim satima, normalno je da je veći broj studenata koji se na takve poslove može javiti u odnosu na one gdje se traži puno radno vrijeme. Takve poslove uglavnom obavljaju ili ponavljači sa studentskim pravima ili studenti viših godina koji imaju manje predavanja, odnosno, oni koji se već znaju bolje organizirati da iskoriste to slobodno vrijeme“, ispričao je.
Brojne ponude prije blagdana
Bliže se i blagdani, a povećava se i potražnja za studentima koji bi radili „božićne“ poslove, poput onih na adventu ili pak u trgovačkim centrima.
„Već sam nekoliko oglasa objavio vezano i za advent, a radi uglavnom o uslužnim djelatnostima veznima za advent. Dolazi i do pojačanih aktivnosti, osim onih uobičajenih, unutar trgovačkih lanaca. To je sve vezano za nadolazeće blagdane. Znači, uz stalne zaposlene djelatnike, trebaju još i pojačanje, odnosno, još dodatne radne snage, s obzirom da se očekuje veća potrošnja. Bit će više kupaca“, priča nam Milinović.
Studentima je važno i da mogu ići na posao u slobodno vrijeme, odnosno, kad nemaju obaveze na fakultetu. Zato se često javljaju za poslove u trgovačkim centrima koji uključuju promocije i degustacije.
„To su uglavnom poslovi koji su dosta zanimljivi studentima jer se najčešće odvijaju vikendom, dakle, kad imaju više slobodnog vremena i kad je veća populacija potrošača u tim trgovačkim centrima, a to je sada pred blagdane kad se promoviraju određeni proizvodi“, istaknuo je.
Djevojke bolje čiste snijeg
Spomenuo je i kako su se studenti često javljali i za lakše fizičke poslove poput čišćenja snijega.
„Imali smo fizičke poslove, samo što tog nema unazad par godina zbog globalnog zatopljenja. Dakle, to je bilo čišćenje snijega gdje smo znali angažirati u danu i po 50 ili 100 studenata gdje su se čak djevojke pokazale bolje nego dečki u čišćenju snijega. To nije težak fizički posao, obzirom na današnja posjećivanja teretana i fitnessa pa taj posao može svatko odraditi i još zaraditi“, prisjetio se.