Bez obzira plaćali školarinu ili ne, studentski život ipak zahtijeva poveću količinu novaca, bilo za stanarinu, režije ili studentski dom, hranu, izlaske, printanje i kopiranje skripti ili pak za hektolitre kave koje većina studenata popije tijekom studiranja.
I dok velik dio studenata u Hrvatskoj ima tu sreću da ne plaća skupe školarine, slika je nešto drugačija u Velikoj Britaniji u kojoj gotovo svi plaćaju svoje školarine i to prosječno devet tisuća funti godišnje.
Većina diplomiranih ne smatra da je bilo vrijedno
Istraživanje javnog mnijenja u Velikoj Britaniji pokazalo je da više od polovine ispitanika smatra da studenti za godišnju školarinu veću od 9 tisuća funti ne dobiju jednaku protuvrijednost u obliku znanja i karijernih mogućnosti nakon diplome.
YouGov je nedavno otkrio rezultate istraživanja u kojemu je sudjelovalo preko 1500 ispitanika, a koji pokazuju da čak 69 posto osoba s diplomom ne misli da je njihova edukacija bila vrijednatolikog iznosa, a onda i kredita i dugova u koje su "zapeli", piše The Guardian.
Usto, čak 44 posto ispitanih studenata misli da će diplomanti, dugoročno, biti u lošijoj financijskoj situaciji nakon što odluče nastaviti s visokim obrazovanjem.
Nick Hillman, izvršni direktor Instituta za politiku visokog obrazovanja i autor programa za školarine i zajmove uvedenog još 2012. godine, rekao je da je percepcija loše vrijednosti za novac u suprotnosti s popularnošću studiranja među studentima koji napuštaju srednje škole.
Unatoč tome, sve veći broj studenata
"Potražnja za sveučilištima je veća nego ikada prije. Možda se čini precijenjenim, ali ljudi su i dalje voljni upisati studij", rekao je Hillman.
U istraživanju su ispitanike pitali kako misle da bi trebalo financirati sveučilišno obrazovanje. 42 posto njih poduprlo je sadašnji sustav, dok je 26 posto ispitanih kazalo da misli da bi se to trebalo financirati kroz opće oporezivanje.
Dodatnih 11 posto ispitanika smatra da bi financiranje trebalo dolaziti od takozvanog "poreza za diplomce".
Osim spomenutog, rezultati istraživanja pokazali su da većina daje značajnu potporu dodatnim stipendijama studentima nižeg socio-ekonomskog statusa. Čak 74 posto ispitanika podržava ideju financijske potpore najugroženijih, dok je 8 posto njih bilo protiv ovakve stipendije.
Također, 56 posto ispitanika smatra da bi trebale postojati i stipendije za one studente koji ostvaruju najbolje ocjene u školi ili na fakultetu. Postoji potpora i novom prijedlogu njihove vlade koji bi ograničio studentske zajmove određenim minimalnim uvjetima poput ocjena na njihovoj maturi i prosjeka ocjena.
65 posto ispitanika slaže se s ovim prijedlogom vlade dok samo 21 posto ispitanih smatra da ne bi trebalo biti nikakvih uvjeta za upis na sveučilišta.
izvor: theguardian.com