Na današnji dan se obilježava Međunarodni dan materinskog jezika kojega je 1999. godine proglasio UNESCO na prijedlog Bangladeša.
Kako piše Jezik.hr, prema Popisu stanovništva Republike Hrvatske iz 2011. godine hrvatski je materinski jezik 4 096 305 osoba što čini gotovo 96 % stanovništva. Nakon njega slijedi srpski kao materinski jezik 52 879 osoba što čini nešto više od 1 % stanovništva. Ostali jezici koji se upotrebljavaju u Hrvatskoj, a imaju više od 10 000 govornika koji ih smatraju materinskima, jesu: talijanski, albanski, bošnjački, romski te mađarski. Najmanje govornika u Hrvatskoj imaju hebrejski jezik, svega 30 osoba i vlaški, samo 14 osoba.
Hrvatski je jezik službeni jezik u Republici Hrvatskoj i jedan od triju službenih jezika u Bosni i Hercegovini. Od 1. srpnja 2013. godine, kad je Republika Hrvatska pristupila Europskoj uniji, hrvatski je jezik 24. službeni jezik EU-a.
Najčešće gramatičke pogreške
Kako smo već ranije pisali, hrvatska stranica za provjeru pravopisa Ispravi.me je objavila najčešće gramatičke pogreške u prošloj godini. Tako su istaknuli da Hrvati najčešće griješe pišući „slijedeći“ umjesto „sljedeći“, „riješenje“ umjesto „rješenje“, „promjeniti“ umjesto „promijeniti“, „mogučnost“ umjesto „mogućnost“, „če“ i „čemo“ umjesto „će“ i „ćemo“, „več“ umjesto „već“. Ljudi vrlo često uopće ne koriste dijakritike, što ne bismo trebali smatrati pravopisnom pogreškom, nego pripisati želji za brzim pisanjem, posebno na pametnim telefonima.
Zamjetno je i često pisanje riječi „svo“ umjesto „sve“, „niko“ umjesto „nitko“, „šta“ umjesto „što“, „vjerovatno“ umjesto „vjerojatno“ ili „projekat“ umjesto „projekt“. Pri vrhu je i pogrešno pisanje negacije pa tako „ne bi“ postaje „nebi“, a „ne znam“ postaje „neznam“. „Sa mnom“ često postaje „samnom“.
Hrvatski jezik je kompliciran. I mi sami se često s njime mučimo pa se divimo strancima koji ga uspiju naučiti. Tako Hrvati često pri pisanju rade i stilske pogreške. Najčešće od njih su sintagme poput „s obzirom da“ (umjesto „s obzirom na to da“), „na taj način“ (umjesto „tako“) ili „na način da“ (umjesto „tako da“), „zajedno s“ (najčešće je dovoljno „s“), „iz razloga što“ (umjesto je „zato što“), „nismo u mogućnosti“ (umjesto „ne možemo“). Tu je i pogrešna upotreba riječi „ukoliko“, umjesto koje, ako ne dolazi u paru s „utoliko“, treba pisati „ako“. Griješi se i kod pisanja futura (npr. „biti će“ umjesto „bit će“). Pri vrhu ljestvice nalazi se i pogrešno korištenje prijedloga „s“, tj. „sa“ te sintagma „da li“.