Koliko si puta lagao samome sebi da ćeš početi učiti na vrijeme, a na kraju si sve ostavio za zadnju noć prije ispita? Vjerojatno misliš da ne postoji nikakva opasnost, ionako ćeš se naspavati odmah nakon ispita. Ipak, ostajanje budnim cijele noći može imati posljedice na naše fizičko i mentalno zdravlje.
Cjelonoćno bdjenje može imati nekoliko utjecaja na tijelo, fizički i mentalno, prema dr. Leah Joseph, liječnici primarne zdravstvene zaštite u njujorškom Teladoc Healthu, piše Fox News Digital.
„Fizički učinci uključuju slabljenje vašeg imunološkog sustava, što vas čini osjetljivijim na bolesti. Vaše tijelo također može otpustiti višu razinu kortizola, što dovodi do povišene razine stresa“, rekla je.
Osim toga, nedostatak sna može rezultirati oštećenjem pamćenja, koncentracije i cjelokupne kognitivne funkcije, istaknula je Joseph.
Nedostatak sna dovodi do nakupljanja toksina u mozgu
„Mentalni učinci uključuju promjene raspoloženja, što može pridonijeti razdražljivosti, tjeskobi ili depresiji. To također utječe na vaše donošenje odluka jer to može negativno utjecati na vašu prosudbu“, napomenula je.
Alex Dimitriu, osnivač Menlo Park Psychiatry & Sleep Medicine u Kaliforniji, također je upozorio na štetne učinke.
„Postoje dokazi da čak i jedna noć nedovoljnog, ili još gore, odsutnog, sna dovodi do nakupljanja toksina u mozgu sličnih onima koji se vide kod ljudi s Alzheimerovom bolešću“, ispričao je Dimitriu.
„Čak i jedna noć izgubljenog sna može uzrokovati umor, oslabljenu kontrolu impulsa, nestabilnost raspoloženja, smanjenu pažnju i pamćenje, sve simptome slične ADHD-u“, dodao je.
Mozak se mora resetirati
„Neispavani“ ljudi imaju veću vjerojatnost da će patiti od različitih psihijatrijskih stanja, kaže Dimitriu. To uključuje depresiju, tjeskobu, korištenje tvari, oštećenje pamćenja i mogući povećani rizik od demencije.
„Mozgu je potreban san da bi se očistio i resetirao“, napominje.
Fizički, gubitak sna uzrokuje povećanu želju za ugljikohidratima, slabljenje imuniteta i povećanje hormona stresa, poput kortizola i adrenalina. Povećani hormoni stresa, zauzvrat, mogu povisiti otkucaje srca, krvni tlak i šećer u krvi.
Brojne posljedice
Iako povremeno cjelonoćno bdjenje može uključivati umor, razdražljivost, oslabljenu kognitivnu funkciju i privremeni poremećaj ciklusa spavanja i budnosti, Joseph je rekla da to samo po sebi ne mora uzrokovati značajnu dugoročnu štetu.
„Povremena cjelonoćna bdjenja možda neće uzrokovati značajnu dugoročnu štetu ako ih prati dovoljno sna za oporavak. Ljudsko tijelo je otporno i općenito se može oporaviti od kratkotrajnog nedostatka sna“, ističe Joseph.
Međutim, stalno preskakanje sna tijekom duljeg razdoblja može dovesti do kroničnog nedostatka sna, što s vremenom može imati teže posljedice. Ti učinci mogu uključivati povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, pretilosti, oslabljene imunološke funkcije i problema s mentalnim zdravljem.