U prethodnom tekstu Studentskog rječnika osvrnuli smo se na one osnovne i općenite pojmove i definicije vezane uz studiranje. No, sada prelazimo i na obaveze studenta koje se, naravno, razlikuju od fakulteta do fakulteta, a ovise i o profesorima te sveučilištima.
Nemaju svi ista pravila, ali neke stvari su iste, poput pojmova: kolokvij, ispita, ispitnih rokova i seminara! Zato provjerite naša detaljna objašnjenja ovih nedoumica i vjerujemo da ćete do početka akademske godine biti u potpunosti spremni za sve akademske pobjede.
1. Kolokvij
Kolokviji predstavljaju dio ispita jednog kolegija. Što znači da se u kolokviju piše samo jedan dio gradiva, a najčešće se održavaju dva kolokvija po jednom semestru. Prvi „krug“ kolokvija odvija se u na sredini semestra i u njemu se ispituje gradivo naučeno u tom prvom dijelu semestra. Drugi „krug“ kolokvija najčešće se održava na samom kraju tog istog semestra, a u njemu se ispituje znanje o naučenom gradivu u drugoj polovici semestra, odnosno gradivo obrađeno nakon napisanog prvog kolokvija.
No, ono što je bitno za napomenuti jest da pojedini profesori ne nude opciju kolokvija. Naime, kolokviji prema Bolonjskom procesu ne postoje, pa je to u principu dobra volja profesora – hoće li vam ponuditi da na taj način položite cijeli kolegij. Ukoliko profesor studentima ne ponudi opciju kolokviranja kolegija, tada se kolegij cjelovito polaže na ispitnim rokovima, što znači da se na ispitu piše gradivo cijelog semestra. Još jedna razlika, koja ovisi od fakulteta do fakulteta, ali i do profesora, je ta da na nekim studijima studenti su obavezni položiti oba kolokvija, nakon čega se također uvjetuje i izlazak te prolazak na ispitu.
Nije rijetkost da i nakon položenih svih kolokvija studenti svoje znanje profesorima moraju utvrditi putem usmenog ispita, ili već spomenutog pismenog ispita. Tako da pravila oko kolokvija ovise od svakog fakulteta, ali i profesora ponaosob. No, ono što je bitno naglasiti jest da ukoliko možete riješiti kolegij samo polaganjem dvaju kolokvija (bez dodatnog utvrđivanja znanja na pisanom ili usmenom ispitu), svakako to napravite.
Kolokviji su izvanredna rješenja za polaganje kolegija bez izlaska na ispit jer sadržavaju gradivo jednog dijela semestra, što je svakako jednostavnije za naučiti u odnosu na gradivo cijelog semestra koje se uobičajeno piše na ispitu, odnosno tijekom ispitnih rokova.
2. Ispit
Ispit je cjelovita provjera znanja koja obuhvaća gradivo cijelog semestra. Kao što smo već spomenuli, kolokviji provjeravaju znanje jednog dijela semestra, a ispiti sadržavaju gradivo cijelog semestra koji najčešće traje četiri mjeseca. Ispiti na fakultetima održavaju se samo i isključivo tijekom ispitnih rokova, a ne tijekom trajanja semestra.
Polaganjem ispita, polaže se i cijeli kolegij nakon čega slijedi upis ispitne dobivene ocjene u studentski Studomat. Nadalje, ispiti se ne moraju položiti isključivo nakon završetka tog semestra.
Na primjer, ako niste položili ispit iz zimskog semestra, imate priliku polagati ga i na ljetnim ispitnim rokovima, bez obzira na to što već započinje novi semestar, a više o ispitnim rokovima pročitajte niže.
3. Ispitni rokovi (broj ispitnih rokova)
Ispitni rokovi predstavljaju razdoblja tijekom akademske godine koja su namijenjena samo i isključivo pisanju, odnosno polaganju ispita, tj. kolegija. Kada se odvijaju ispitni rokovi, nema predavanja, seminara ni drugih obaveza, s obzirom na to da se oni održavaju između semestara, a ne tijekom njih.
Tijekom cijele akademske godine, najčešće postoje tri razdoblja ispitnih rokova – zimski, ljetni i jesenski ispitni rokovi. No, to također ovisi o fakultetu jer pojedini daju mogućnost dodatnih, takozvanih izvanrednih ispitnih rokova koji se najčešće održavaju u travnju, listopadu i prosincu (tijekom trajanja semestra).
Ipak je najčešći slučaj na većini fakulteta, a i sveučilišta da postoje tri spomenuta razdoblja ispitnih rokova, a u cijeloj akademskoj godini student, najčešće, ima pravo četiri puta izaći na ispit iz istog kolegija u nadi da će ga položiti. Broj izlazaka na ispit također ovisi o svakom fakultetu ponaosob, ali najčešće smijete izaći četiri puta na isti ispit. Ispitni rokovi nisu samo naziv za razdoblje održavanja ispita, već ispitni rok kolegija označuje i datum te vrijeme kada se ispit održava.
Tijekom cijele akademske godine, vjerojatno će vam biti ponuđeno više ispitnih rokova iz jednog kolegija nego što imate pravo izaći na njih. Što znači da ako imate pravo četiri puta izaći na isti ispit, a tijekom akademske godine imate ponuđenih više ispitnih rokova, sami birate i prijavljujete ispitni rok za kojeg ste spremni i na kojem odlučite polagati ispit.
Nadovezujući se na već spomenuto, ukoliko niste uspjeli na zimskim rokovima položiti ispit iz zimskog semestra samo s jednim pokušajem, odnosno izlaskom na ispit, još uvijek imate mogućnost na tri izlaska na isti ispit tijekom ljetnih i jesenskih ispitnih rokova.
To je odlično jer si sami organizirate polaganje ispita, jedino što vam je ponuđeno su unaprijed postavljeni datumi ispitnih rokova tijekom cijele akademske godine, a vi sami odlučujete na kojeg ćete izaći i za kojeg smatrate da ste spremni, odnosno da ste dovoljno naučili.
4. Seminar ili vježbe
Seminar, odnosno vježbe predstavljaju jedan dio kolegija kojeg ste obavezni odraditi. Kao što smo pisali u prethodnom tekstu Studentskog rječnika, kojeg možete pročitati OVDJE, svaki kolegij većinom se sastoji od dva dijela – predavanja i seminara, odnosno vježbi.
Na nekim fakultetima to se nazivaju seminari, na nekima vježbe, ali predstavljaju zaseban termin odvojen od predavanja na kojima se utvrđuje gradivo naučeno na predavanjima, ali kroz praktične zadatke i primjere. Na primjer, na fakultetima društvenih znanosti, to su najčešće seminari poput čitanja i analize tekstova, dok na fakultetima prirodnih znanosti to se najčešće zovu vježbe koje predstavljaju rad u labosima i slično.
Na mnogobrojnim fakultetima, osim većinom obaveznih dolazaka na seminare i aktivnosti na njima, studenti su obavezni pisati ili napraviti dodatne zadatke kod kuće, poput npr. seminarskog rada, koji će im se ocijeniti, a mnogi od njih predstavljaju i pravo izlaska na ispit iz tog kolegija, što ćemo objasniti malo niže u ovom tekstu.
5. Seminarski rad
Seminarski rad jedan je od zadataka na kolegiju, odnosno seminaru ili vježbama, koje studenti moraju napraviti ili napisati. Ne zahtijeva svaki profesor pisanje seminarskog rada, ali oni najčešće jesu praksa za cjelovito polaganje kolegija. Za seminarski rad studenti najčešće biraju ili dobe već definiranu temu od profesora koju moraju raspisati, odnosno analizirati u seminarskom radu.
Negdje se ne traži pisanje cjelovitog rada, već je potrebno samo napraviti PowerPoint prezentaciju na zadanu temu, dok se negdje mora oboje ili čak i više od toga, ali to sve ovisi o kolegiju, profesoru i fakultetu. Ukoliko je potrebno pisati baš seminarski rad, on se piše u obliku akademskog rada koji većinom mora sadržavati iste elemente poput, naslovne stranice, sadržaja, uvoda, teorijskog okvira teme, istraživanja, zaključka i popisa literature.
Svaki fakultet trebao bi imati svoje upute za pisanje akademskih i seminarskih radova koje će vam definitivno olakšati pisanje. Taj seminarski rad, zadatak, prezentacija, projekt ili nešto treće, često zna predstavljati pravo izlaska na ispit. To se još naziva uvjet izlaska na ispit, a stariji profesori to još nazivaju i uvjet za njihov „potpis“.
Zato takve zadatke koji su vezani uz seminar, ili općenito uz kolegij, shvatite ozbiljno pogotovo kada vam se naglasi da oni predstavljaju uvjet za izlazak na ispit. Svakako ih napišite/napravite i nemojte ih preskakati.
6. Pravo/uvjet izlaska na ispit
Nastavno na prethodnu točku, pravo, odnosno uvjet izlaska na ispit, ili treće korišteni naziv dobivenog „potpisa“ za izlazak, predstavlja odobrenje profesora tog kolegija da je student ispunio sve potrebne zadatke i ostvario pravo na polaganje ispita.
Ti zadaci rješavaju se tijekom cijelog semestra, a ako su svi ispunjeni i napravljeni, profesor u Studomat daje odobrenje studentu da može izaći i položiti pisani ili usmeni ispit tog kolegija. Pravo izlaska na ispit iznimno je bitno jer ukoliko ga izgubite, automatski padate cijeli kolegij. Čak i ako ste imali mogućnost kolokviranja kolegija, te ste položili oba kolegija i ostvarili prolazak, ako vam profesor oduzme pravo izlaska na ispit jer niste ispunili neke od drugih kriterija, prolazak na kolokvijima vam ništa ne znači.
Neki od tih elemenata, koji najčešće uvjetu pravo izlaska na ispit su: dolasci na predavanja i seminare, odnosno vježbe, pisanje seminarskih radova, prikaza, eseja, dodatni projekti i zadaci koje profesor odredi. Naravno, u uvjetima koje morate ispuniti da bi ste ostvarili pravo izlaska na ispit, određuje svaki profesor ponaosob tako da postoje kolegiji i fakulteti gdje to oduzimanje prava nije slučaj.
No, ukoliko vam se naglasi da to postoji, shvatite te uvjete i zadatke iznimno ozbiljno kako ne bi iduće akademske godine morali ponovno polagati isti kolegij.
7. ECTS bodovi
Svaki kolegij, na svakom fakultetu i sveučilištu u Hrvatskoj, nosi određen broj ECTS bodova. Ti bodovi zapravo predstavljaju Europski sustav prijenosa i prikupljanja bodova polaganjem kolegija, a kolegijima se broj ECTS bodova dodjeljuje ovisno o njegovoj težini i opterećenju. Što znači da kolegiji koji nose više ECTS bodova (npr. 10 ECTS-a po jednom kolegiju) su teži od onih koji ih imaju manje (npr. 5 ili manje od 5 ECTS bodova po kolegiju).
ECTS bodovi su bitni jer ih student skuplja tijekom cijelog svojeg studiranja na način da polaže kolegije – kada se položi neki kolegij, dodaju se ECTS bodovi tog kolegija sveukupnom broju ostvarenih ECTS bodova. Većinom svaka akademska godina ima sveukupno 60 ECTS-a, odnosno 30 ECTS-a po svakom semestru. Što znači da kada upisujete višu godinu, i u prethodnoj ste skupili svih 60 ECTS-a, upisujete „čistu“ višu godinu u koju ne morate prenositi niti jedan kolegij od prethodne jer ste sakupili sve bodove, odnosno položili ste sve kolegije.
No, ako ste u prethodnoj akademskoj godini sakupili npr. 55 bodova, pa vam je ostao npr. jedan nepoloženi predmet koji nosi 5 ECTS-a, njega morate prenijeti u iduću akademsku godinu, što znači da niste položili sve kolegije u prethodnoj akademskoj godini. Najbitnije je da na kraju studija, bio on prijediplomski ili diplomski, imate sakupljeni maksimalan broj ECTS bodova koji, najčešće, npr. na prijediplomskoj razini iznosi 180 ECTS bodova ukoliko ta razina traje tri godine.
Ukoliko ste, npr. došli do kraja prijediplomske razine studija, i nemate svih 180 ECTS boda, dužni ste upisati, takozvanu „parcijalnu“ godinu, o kojoj više možete pročitati OVDJE. Ono što moramo napomenuti jest da se ova pravila također mogu mijenjati ovisno o fakultetu i studiju, ali sistem ECTS bodova jednak je svugdje.
Jedna od dobrih stvari kod ECTS bodova je ta da su oni jednaki na svim sveučilištima u Europskoj uniji, što znači da ako ste završili prijediplomski studij u Hrvatskoj, a diplomski želite upisati u državi članici EU, sakupljeni ECTS bodovi s prijediplomske razine će vam se priznati i u toj inozemnoj državi tako da tamo možete nastaviti diplomski studij.
8. Literatura
Literatura je glavna materija koja je studentu potrebna za polaganje kolegija. Svaki profesor na svojem kolegiju određuje popis literature kojeg je potrebno pročitati i naučiti kako bi uspio položiti ispit. Popis literature najčešće se sastoji od knjiga, znanstvenih i stručnih članaka, ili članaka s weba iz kojeg će profesor tog kolegija sastaviti pitanja za ispit na ispitnim rokovima.
Učenje po popisu zadane literature najbolji je izbor jer će profesor, većinom, isključivo iz toga sastavljati ispitna pitanja. Što znači, ako ste pročitali sve jedinice zadane literature, imate ogromne šanse dobiti odličnu ocjenu na ispitu. Profesor literaturu bira po vlastitim preferencijama, ali i preferencijama kolegija, ovisno o tome što se na kolegiju radi i koja je njegova tema.
Popis literature nije samo i isključivo bitan za polaganje kolegija, već i za pisanje seminarskih radova, s obzirom na to da literaturu koristite kao podlogu za teorijski okvir o temi koju pišete. Zato u vašem seminarskom radu morate imati i popis jedinica literature koje ste koristili za pisanje rada, odnosno teorijskog okvira, navođenje istraživanja i povezivanje teorija s vašim donesenim zaključcima.
9. Lista za popis ili prozivanje
Lista za popis služi profesorima da evidentiraju dolaznost studenata na predavanja ili seminarske vježbe. Ona postoji na onim kolegijima gdje su obavezni dolasci na predavanja i seminare, a na nju se studenti potpisuju kako bi profesoru dokazali da su prisustvovali njihovom predavanju ili seminarskim vježbama.
No, neki profesori, zbog falsifikacije potpisa drugih studenata koji nisu na predavanju, ne šalju liste za potpis već prozivaju svakog studenta ponaosob koji se mora javiti i dokazati da je on na njihovom predavanju. Zato pazite kod potpisivanja drugih kojih nema na predavanju i nemojte da vam to ulazi u praksu jer profesori to često provjeravaju i ne želite se dovesti u neugodne situacije.