Treći nastavak serijala „Studentski rječnik“ objašnjava sve one tehničke stvari koje brucoši, odnosno novopečeni studenti, moraju znati prije početka akademske godine.
Naime, za neke od ovih tehnikalija pretpostavlja se da ne zahtijevaju dodatna pojašnjenja, ali mi smo tu da vam objasnimo svaku od njih. Tako da naučite što je intranet, ISVU sustav, Studomat, AAi identitet prije uvodnog predavanja dobrodošlice na faksu kako iz dvorane ne biste izašli potpuno zbunjeni.
Nije komplicirano, ali je bitno da ih naučite kako biste se s njima mogli koristiti tijekom daljnjih godina studija.
1. Fakultetski intranet
Mnogi brucoši na uvodnim predavanjima misle da su krivo čuli kada netko od profesora ili starijih studenata spomene riječ intranet. Naime, to nije Internet, u smislu globalne podatkovne mreže, već fakultetski intranet predstavlja interni sustav fakulteta kojem pristupaju studenti i profesori.
Radi se, većinom, o posebnom sustavu na stranicama fakulteta u kojeg se studenti prijavljuju svojim AAi identitetom, a tamo profesori najčešće objavljuju najbitnije informacije vezane uz kolegij, ispite, kolokvije, zadatke i zadaće.
Na nekim fakultetima, intranet predstavlja glavni izvor online komunikacije između profesora i studenata, tako da se nemojte začuditi ako vam netko spomene intranet. Ne koriste svi fakulteti intranet, neki se služe drugim aplikacijama i sustavima za objavu i razmjenu informacija, poput Microsoft Teamsea, Merlina i drugih.
2. AAi identitet
AAi identitet predstavlja elektronički identitet svakog studenta. Pomoću tog identiteta, studenti se prijavljuju u razne akademske online sustave ili aplikacije, poput već spomenutog fakultetskog intraneta, ali taj identitet potreban je i za prijavu u druge sustave, poput Studomata.
U principu se radi o e-mail adresi i lozinki koja je potrebna za prijavu u neki od ovih sustava, a studenti svoj AAi elektronički identitet dobivaju početkom akademske godine i koriste ga tijekom svih godina studiranja. Tako se pomoću AAi identiteta prijavljujete u ISVU sustav o kojem možete pročitati niže u tekstu.
3. Studomat
Studomat je najsličniji E-Dnevniku u osnovnim i srednjim hrvatskim školama. Studomat služi studentima da uvijek imaju uvid u upisane kolegije, ocjene, prijavu ispitnih rokova, vrijeme održavanja ispitnih rokova i druge osnovne podatke o vlastitom studiranju.
Studomat zapravo predstavlja indeks u virtualnom obliku unutar kojeg profesori upisuju ocjene dobivene polaganjem nekog kolegija, ali uz još mnoštvo drugih informacija. Studomat je jedan od najbitnijih sustava tijekom studiranja jer možda najbitnija stvar predstavlja prijavljivanje ispita tijekom ispitnih rokova, a ako se oni ne prijave na vrijeme, profesor ne može upisati ocjenu u Studomat. Još jedna informacija, a da je bitna uz Studomat, vezana je uz pravila prijavljivanja ispitnog roka.
O tome što znači ispitni rok naučili ste u prošlotjednome Rječniku, ali je bitno za napomenuti da ispitni rok možete prijaviti ili odjaviti najkasnije 48 sati prije njegovog održavanja. Što znači da ako imate ispit u četvrtak u 10 ujutro, posljednja prilika za prijavu ili odjavu tog ispita je u utorak ujutro, prije 10 sati. Nakon toga, prijave se zaključavaju.
4. ISVU
ISVU sustav je skraćenica njegovog punog naziva koji glasi Informacijski sustav visokih učilišta, namijenjen studentima. Na primjer, Studomat je samo jedan dio ISVU-a koji obuhvaća razne aplikacije za olakšavanje određenih birokratskih i drugih elemenata.
Kako objašnjavaju na službenim stranicama ISVU-a, on „pokriva većinu administrativnih poslova u vezi sa studentima i njihovim studiranjem koje visoko učilište mora obavljati“. Zato ISVU nije namijenjen samo studentima, već i profesorima, prodekanima, djelatnicama u referadi i slično.
Tako u ISVU-u možete provjeriti koju razinu prava na prehranu posjedujete, koja ste upisana godina, koliku školarinu trebate platiti i slično.
5. Sveučilišni liječnik
Svako sveučilište ima svoje liječnike koji stoje na raspolaganju studentima u tom sveučilišnom gradu. Kao što u srednjoj školi postoji školska liječnica, tako na sveučilištu postoje sveučilišni, a nije rijetkost da i svaki fakultet zasebno ima fakultetskog liječnika.
Naime, to uvelike olakšava stvari studentima koji dolaze iz drugih gradova, gdje se nalaze njihovi liječnici opće prakse, a uz pomoć sveučilišnih liječnika mogu obaviti besplatan pregled kojeg pokriva zdravstveno osiguranje. Što znači da se ne moraju vraćati u svoj rodni grad samo zbog liječničkog pregleda, već ga mogu obaviti u gradu gdje studiraju.
6. Iksica
Iksica je studentska iskaznica. Pomoću iksice, ostvaruju se razni studentski popusti u dućanima, kinima, ali i studentskim restoranima. Studenti dva puta mjesečno, odnosno svakih 15-ak dana, na svoju iksicu, odnosno studentsku iskaznicu primaju određen iznos koji im služi kao subvencija za prehranu u studentskim restoranima.
Postoje tri razine prava na prehranu: prva razina ima pravo na samo jedan obrok, druga razina na dva, a treća razina ima pravo na sva tri obroka u danu – doručak, ručak i večera. Prava ovih razina dodjeljuju se na temelju adrese stanovanja, što znači da ako ste iz Zagreba i studirate u Zagrebu, vi imate prvu razinu prava na prehranu jer studirate u mjestu prebivališta. No, oni koji žive u Splitu, ali studiraju u Zagrebu, imaju najveću razinu prava na prehranu, odnosno onu treću.
Osim prehrane, iksica se koristi i za identifikaciju studenata tako da je ona u studentskom svijetu poput osobne iskaznice – pogotovo zato jer na sebi sadrži matični broj studenata, koji je personaliziran, a i potreban za ispunjavanje određene dokumentacije tijekom akademske godine, poput upisa u višu godinu studija ili useljavanja u studentske domove.
7. Parcijala
Parcijala predstavlja godinu ponavljanja ili ponovni upis nekih od nepoloženih kolegija iz prethodne akademske godine. No, mnogi profesori ili djelatnice u referadi će vas ispraviti jer parcijala u hrvatskom akademskom sustavu zapravo ne postoji.
Parcijala je postojala prije reforme visokog obrazovanja, koja se naziva Bolonjski proces, i ona u tom procesu ne postoji, ali je naziv i dalje ostao uvriježen iz prethodnih vremena. Studenti koji upišu parcijalu, najčešće više nisu redovni studenti jer ne studiraju pod punim opterećenjem mogućih ECTS bodova.
Ukratko, studenti koji su primorani upisati parcijalu, zapravo ponavljaju godinu koju su pali, a ona se u većini slučajeva sastoji od nekoliko nepoloženih predmeta. Na nekim fakultetima, studenti neovisno o parcijali mogu upisati i neke druge kolegije s više godine, kao da nisu upisali parcijalnu, ali na nekima moraju uzeti tu „slobodnu“ godinu i upisati te položiti isključivo samo one kolegije koje nisu uspjeli položiti u prethodnoj akademskoj godini. Detaljnija objašnjenja o parcijali možete pročitati OVDJE.