Svi smo ih čuli barem sto puta. "Nemoj psovati." "Ustani ranije." "Ne budi lijen." I tako redom – savjeti koje smo usvajali od malih nogu, bilo da su dolazili iz kuće, škole, medija ili društva oko nas.
Istina je da neke navike koje smo naučili smatrati lošima nisu nužno štetne – dapače, mogu imati svoju dobru stranu. Portal BuzzFeed prenio je popis dvadeset takvih primjera. Neke će vas možda iznenaditi, neke ćete prepoznati kod sebe, a za neke ćete možda prvi put pomisliti: "Pa da, i ja to radim, i stvarno mi pomaže." U vremenu kada svi jurimo za idealom produktivnosti, reda i kontrole, možda je pravo vrijeme da si priznamo – nije sve loše što ne izgleda savršeno. Možda je "loša navika" samo način na koji si olakšavamo svakodnevicu. I to je sasvim u redu.
1. Biti izbirljiv
Nema ništa loše u tome da znate što želite i da ne prihvaćate prvu stvar koja vam se nudi – bilo da je riječ o poslu, vezi, prijateljstvu ili obroku. Izbirljivost nije razmaženost, nego samopouzdanje.
2. Sanjarenje
Tko nije odlutao mislima usred predavanja ili sastanka? Sanjarenje je mali odmor za mozak i često izvor sjajnih ideja. Mašta je ipak alat, a ne smetnja.
3. Psovanje
Naravno, treba znati kada i gdje. Ali pustiti pokoju "sočnu" riječ kad ste ljuti ili pod stresom može stvarno pomoći. I nije znak nekulture, nego ispušni ventil.
4. Razgovaranje sa sobom
Bilo da si ponavljate popis za dućan ili pokušavate razjasniti misli, pričanje samome sebi može pomoći da se bolje fokusirate. I ne, to ne znači da ste "ludi".
5. Odbiti raditi prekovremeno
Neki ljudi se hvale time koliko rade, ali znati kad je dosta i staviti sebe na prvo mjesto ne znači da ste lijeni. To znači da znate koliko vrijedite.
6. Dnevno spavanje
Ako vas tijelo traži da malo "ubijete oko", zašto ne? Dobar san usred dana može vratiti energiju, popraviti raspoloženje i pomoći vam da bolje funkcionirate.
7. Čišćenje iz potrebe za mirom
Neki ljudi čiste kad su pod stresom. I to je okej. Nema ničeg lošeg u tome da pronađete mir u čistom prostoru – sve dok vas to ne umara više nego što vas opušta.
8. Grickalice
Netko jede čips jer voli, netko jer mu liječnik to preporuči – da, i to se događa. Hrana nije uvijek samo stvar izbora, nekad je i stvar zdravlja.
9. Spavanje do kasno
Neki ljudi jednostavno bolje funkcioniraju kasnije. Nije stvar lijenosti, nego biološkog ritma. Ako ne morate, ne forsirajte rano ustajanje.
10. Ne biti srdačan prema svima
Ne morate svakom tko vam priđe biti najbolji prijatelj. Ponekad je rezerviranost vrlina, a ne mana. Ljubaznost nije dužnost prema svakome.
11. Videoigre
Jedna osoba svjedoči kako su ritmičke igre pomogle njezinom djetetu nakon moždanog udara. Igre mogu potaknuti mozak, reflekse i koordinaciju – kad se koriste pametno.
12. Tapkanje nogom
Ova navika zna nervirati druge, ali zapravo pomaže održati cirkulaciju kad dugo sjedimo. Sitna stvar, ali korisna.
13. Plakanje
Ne morate biti "jaki" cijelo vrijeme. Plakanje nije slabost, nego prirodan način da se oslobodimo napetosti i tuge.
14. Kasno lijeganje
Neki ljudi jednostavno bolje rade i razmišljaju noću. I to je u redu. Ne mora sve počinjati u sedam ujutro.
15. Kava
Umjereno ispijanje kave može poboljšati koncentraciju, pa čak i pomoći kod simptoma ADHD-a. Sve je stvar mjere.
16. Slušanje intuicije
Ako vam nešto "ne štima", možda i ne treba. Ne zanemarujte osjećaj u trbuhu – često zna više nego što mislite.
17. Odgađanje
Neki ljudi pod stresom rade najbolje. Ako radite u zadnji čas, ali kvalitetno – možda vam taj pritisak jednostavno odgovara.
18. Malo nereda
Savršeno pospremljena kuća je lijepa stvar, ali ako to znači stalni stres – čemu? Dovoljno uredno je sasvim dovoljno.
19. Uživanje u redoslijedu i organizaciji
Netko će reći da je to opsesija, ali ako vam pomaže držati stvari pod kontrolom – neka. Samo nemojte da vam red postane važniji od života.
20. Biti svoj, makar i mimo pravila
Ne uklapate se? Super. Ne morate. Biti drugačiji, usporeniji, emocionalniji ili intuitivniji nije mana. To ste vi – i to je vrijedno.