Već dugi niz godina u najvećem sveučilišnom gradu postoji mogućnost ljetnog smještaja u razdoblju između završetka stare i početka nove akademske godine.
Mnogi studenti koriste tu priliku, posebno ako ljeti kada traju ljetni i jesenski ispitni rokovi ili ako su zaposleni istom gradu gdje studiraju. No, ono što ove godine studentima predstavlja problem jest cijena.
Podsjetimo, Studentski centar u Zagrebu nedavno je objavio nove cijene korištenja ljetnog smještaja koja vrijedi za nadolazeće ljeto, a na koji studenti imaju pravo u razdoblju od 16. srpnja do 31. kolovoza.
No, ono što se bitno razlikuje u odnosu na prethodne godine je cijena smještaja koja je s prošlogodišnje od 120 eura „skočila“ na 150 eura. Upravo zbog toga kontaktirali smo Ured ravnatelja Studentskog centra u Zagrebu koji je bez najave odlučio povisiti cijenu ljetnog smještaja za čak 30 eura, a oni su nam rekli kako je jedna od razlika upravo ta što Ministarstvo znanosti i obrazovanja navedeno razdoblje korištenja ljetnog smještaja ne sufinancira kao što je slučaj tijekom akademske godine.
„Cijene su iznimno povoljne“
Naposljetku su istaknulo kako su cijene studentskog smještaja u Zagrebu iznimno povoljne na budžet prosječne hrvatske obitelji. Nakon objave našeg članka vezanog uz povećanje cijena ljetnog smještaja, javila nam se studentica koja već nekoliko godina koristi usluge ljetnog smještaja.
Naime, ona se nikako ne slaže s izjavom da su cijene smještaja povoljne za budžet prosječne hrvatske obitelji istaknuvši kako njezin smještaj ne plaća nitko od njezinih bližnjih, već ona sama, s obzirom na to da radi.
Na dekici pronašla ptičji izmet
Osim toga, ističe kako je povećanje smještaja potpuno neopravdano, s obzirom na nizak studentski standard u Zagrebu, koji se posebno odnosi upravo na razdoblje ljetnog smještaja, a navela je i nekoliko razloga od prošlogodišnjih iskustava koji to dokazuju.
„Ja sam prošlo ljeto ostala na ljetnom smještaju i čini mi se da se posteljina u domu uopće ne pere redovito. Na mojoj dekici koju sam dobila u sobi je bio sasušeni ptičji izmet. Znam da se inače rijetko stvarno pokrivaju tim dekama i da većinom sjede na njima na balkonu. Otuda govanca. I znam da sam mogla zamoliti za novu deku, ali je bilo ljeto pa ju ionako nisam koristila“, objasnila je studentica i stanarka studentskog doma „Stjepan Radić“, gdje je ljetni smještaj moguć, za MojFaks.
Ona smatra, kao vjerojatno i svi drugi, da bi se trebalo podrazumijevati da svi dobe čistu posteljinu, kao i pokrivače od studentskog doma. No, drugi je često znaju napadati jer oni smatraju da upravo zbog takvih situacija, svatko bi trebao imati svoju posteljinu i opremu koja im je potrebna.
Ovoj studentici to nije izbor ponajviše zbog toga što ona to sve plaća, a samim time i očekuje da će dobiti čistu deku, a ne onu uprljanu ptičjim izmetom.
Ni menza ne radi
Od ostalih negativnih strana ljetnog smještaja koje navodi je definitivno i studentski restoran, odnosno menza koja ljeti ne radi, barem ne za studente, kako nam govori.
U tom slučaju, studenti su prepušteni sami sebi po pitanju kuhanja, ali i snalaženja u minijaturnim i ograničenim čajnim kuhinjama bez pribora, posuđa i svega potrebnog.
„Raspoređena je samo jedna čajna kuhinja na cijelo krilo u kojoj su svega dva sudopera i dva rešoa. S tim da jedan rešo nismo mogli koristiti jer bi svaki put iskočio osigurač kad bi ga upalili pa ne bi bilo struje. I onda smo morali ići u kuhinju u drugo krilo ili na drugi kat“, napomenula je.
Čajne kuhinje nisu za složenije kuhanje
No, Studentski centar u Zagrebu ima opravdanje za to što su čajne kuhinje izrazito male, neopremljene, a često i neispravne, poput ovog kuhinjskog štednjaka na kojem nije radio jedan rešo.
„Čajne kuhinje u studentskim paviljonima, zbog veličine prostora, higijenskih, sigurnosnih i protupožarnih propisa nisu niti namijenjene za pripremu složenijih obroka“, rekli su iz Ureda ravnatelja Studentskog centra za MojFaks.
Naposljetku, od svih nedostataka, ova nezadovoljna studentica i stanara tijekom ljetnog smještaja u studentskom domu „Stjepan Radić“, ističe i problem s pranjem rublja.
Ne rade čak ni domske praonice rublja
Ljeti domske praonice ne rade. Što znači da su studenti ponovno prepušteni sami sebi, odnosno gradskim praonicama čija se cijena poprilično razlikuje u odnosu na domske.
„Znači, jedna mašina me izašla 60 kuna. Mislim da je to malo skupo i za ljude koji rade, a ne za obične studente“, rekla je.
Upravo zbog svega navedenog, studentica izrazito ističe svoje veliko nezadovoljstvo. Nije joj jasno zašto je ljetni smještaj poskupio za čak 30 eura u odnosu n prethodnu godinu, s obzirom na ove (ne)uvjete koji dodatno otežavaju svakodnevicu.
„Znam da su oni rekli da su prosječno kućanstvo može priuštiti tu cijenu od 150 eura, ali meni moji roditelji neće platiti ljetni smještaj nego ću si ga platiti sama i to mi je preskupo. I još kad uračunam da ću si morati sama kupovati i vjerojatno naručivati kuhanu hranu jer čajne kuhinje nisu opremljene, bankrotirat ću“, zaključuje studentica.