Ono čemu svjedočimo od prošloga proljeća, kad je studentima po prvi puta predstavljena aplikacija za mobilno plaćanje hrane u menzama WeaPay, ali i uveden novi sustav naplate obroka koji funkcionira u realnom vremenu, nastavlja se i ove jeseni.
Novi sustav, naime, teško trpi velik broj posjetitelja menzi koji se sve češće i glasnije žale da predugo čekaju u redu, a kad i dođu do obroka, tvrde, on je lošije kvalitete, skromniji i jednostavno manje „apetitlih“.
Na ovo se dodatno nakalemljuju otegotne okolnosti inflacije, poskupljenja energenata, cijene najma privatnog smještaja, ali i skorog prelaska na euro, što sve snažno i neodgodivo udara na standard studenata, posebice u većim sveučilišnim gradovima poput Zagreba.
Na sve ovo, kao posljednja kap u čaši, dogodila se „afera šnicla“, kako su je domaći mediji prozvali.
Prošlog vikenda društvenim su se mrežama, a kasnije i medijima, proširile nimalo privlačne fotografije pohane šnicle u kojoj su studenti detektirali neobičan „dodatak“ panirungu koji liči na crve. Incident je dobio svoj epilog te su nakon interne, ali i kontrole provedene od strane Državnog isnpektorata, ustanovili da se se, umjesto o crvima, radilo ipak o riži koja se, nekako, našla u mrvicama za pohanje.
Studenti su nezadovoljni, društvene mreže preplavljuju fotografije sličnih dodataka koje, čini se, svakodnevno pronalaze u svojim obrocima, a neki čak pozivaju i na prosvjed kojim bi ukazali na ovaj, kako im se čini, sve dublji problem.
Sve ove teme odlučili smo otvoriti sa zamjenicom predsjednika Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu, Mateom Vasilj, studenticom FER-a, kako bismo provjerili kako je to biti studentom u hrvatskoj metropoli ovih dana.
„Hrana ne zadovoljava na razini bilo koje osobe, ne samo studentske populacije“
I ona se, kao konzument hrane u menzama, slaže da je opći dojam pri ulasku u restoran na Savi, s obzirom na izbor hrane „nisu na razini“ s obzirom na današnje standarde prehrane koji u fokus stavljaju raznolikost, zdrave namirnice i način pripreme obroka.
„Ne mogu ovdje reći da ne zadovoljavaju na razini studentske populacije, već praktički bilo koje osobe“, govori nam Vasilj uz napomenu da je zagrebačko Sveučilište tim kompleksnije što se kvalitetnog plana obroka i prehrane tiče jer na njemu studira otprilike 68.000 studenata.
„Nužni su uvjeti svim ovim studentima ponuditi raznoliku i zdravu hranu“, tvrdi uz napomenu da velike napore kao Zbor posvećuju „borbi“ za izmjenu i svojevrsno „osvježavanje“ Pravilnika o studentskoj prehrani, koji kako znamo, još uvijek funkcionira u istom izdanju u kojemu je posljednji put definiran 2013. godine, otkad se mnogo toga promijenilo.
No, unatoč njegovoj neadekvatnosti po brojnim drugim pitanjima, činjenica je da je njime propisan i normativ pripreme obroka, do najsitnijih detalja, poput gramaže soli u pojedinom jelu.
„Opet se osvrćem na taj slučaj s crvima ili čime god. Nije uopće poanta u tome jesu li to crvi ili riža. U tom obroku nalazilo se nešto što nije propisano Pravilnikom ni normativom, o vizualnom dojmu nećemo ni govoriti, obrok nije bio dostojan nijedne ljudske osobe, a kamoli studenta koji će, na kraju krajeva, graditi hrvatsko gospodarstvo i budućnost“, odlučna je Matea.
Nastavlja dalje da je bilo koje odstupanje od normativa i Pravilnika neprihvatljivo konzumentima takvih obroka.
Što se novog, aktualiziranog Pravilnika tiče, on još uvijek nije ugledao svjetlo dana iako postoji nacrt izmjena. U Povjerenstvu za izmjenu Pravilnika surađuju i studenti imenovani od strane Hrvatskog studenstskog zbora, nacionalnog predstavničkog tijela studenata. No, napominje Vasilj, nedostaje još finalni potez koji mora povući Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje spomenuti nacrt treba prihvatiti.
Podsjetimo ovdje da je studentska prehrana u Republici Hrvatskoj regulirana pravilnikom koji je na snazi od 2002. godine. Taj je pravilnik formalno regulirao sustav studentske prehrane koji je neformalno funkcionirao od polovice 1990-ih godina. Trenutno je aktualan Pravilnik (re)definiran 2013. godine, za vrijeme ministra Jovanovića, koji je nadopunjen 2014. godine i koji je takav i ostao do današnjeg dana.
Što nakon ožujka iduće godine?
Naglasimo i to da je portal MojFaks iz MZO-a još 2019. godine dobili odgovor da će novi Pravilnik stupiti na snagu u akademskoj godini 2020./2021. I ovo je ostalo na razini nerealiziranog plana.
„Ministarstvo je odobrilo dodatnih 20 posto subvencija za prehranu, kako bi se doskočilo ovoj krizi i problemima studentskih centara zbog aktualne situacije u ekonomiji, ali to vrijedi samo do ožujka iduće godine i zapravo ne znamo što će biti nakon toga. Nadamo se da će Ministarstvo uvažiti prijedloge novih jela i na taj način doprinijeti poboljšanju studentske prehrane i općenito studentskog standarda“, govori Vasilj.
Zbog toga se nadaju da će upravo tada MZO potvrditi nacrt prijedloga izmjena Pravilnika da „studenti dobiju hranu koja im priliči“.
„Realno je da će cijene ići gore“
Što se cijena obroka u menzi tiče, Vasilj najavljuje istraživanje koje će provesti Hrvatski studentski zbor, s ciljem ispitivanja mišljenja sveukupne studentske populacije o rasponu jela, zadovoljstvom pripreme i primjerene cijene obroka.
„Realno je za očekivati da će cijene ići gore“, govori nam i napominje da je njihova dužnost ovdje među studentima provjeriti koje su im cijene prihvatljive, u kontekstu omjera kvalitete i raznolikosti u menzama, ali i sve skupljih namirnica od kojih se obroci pripremaju.
Kako nam dalje pojašnjava, članovi Studentskog zbora predlagali su i da se studentima subvencionira plaćanje privatnog smještaja, jer je domskih kapaciteta premalo, a cijene nekretnina za najam strelovito rastu, dodatno narušavajući stanadard studenata u Zagrebu.
„S obzirom da nemamo dostatne kapacitete stanovanja u studentskim domovima, za čije se proširenje već godinama zalažemo, apelirali smo na nadležne da se studentima ponudi i subvencija privatnog smještaja“, govori. No, s obzirom da za ovu ideju još nisu konkretizirani mehanizmi „što i kako“, studenti u Zagrebu morat će se i dalje snalaziti kako znaju i umiju.
U kontekstu svih ovih poteškoća, Matea smatra da je ovih dana biti studentom primarno – izazovan zadatak.
„Uz gospodarsku i ekonomsku situaciju koja na sve nas utječe, studenti još moraju izvršiti i svoje akademske obaveze koje nikada neće maknuti na stranu, i upravo zato bismo od države trebali imati veću operativnu pomoć, tako i u obliku spomenute prehrane“, zaključuje za kraj.