Nekoliko prethodnih godina predstavljale su veliki izazov mladima. Osim što su se morali prilagoditi novonastalim uvjetima školovanja, nakon što se većina nastave preselila na daljinu, drugi veliki problem bio je manjak socijalizacije s vršnjacima i stjecanje zajedničkih uspomena, stvaranje prijateljstava i mreže poznanstava, ako i svih vezanih iskustava, tijekom dvije duge godine.
Osim što neki maturanti nisu doživjeli „norijadu”, neki brucoši ostali su uskraćeni za izlaske, brucošijade i općenito iskustvo studiranja koje su proživjele generacije studenata prije njih. Stoga ne čude novi rezultati istraživanja koji kažu da su ove okolnosti utjecale i na mozgove mladih i to napomalo šokantan način.
Mozak stariji no što bi trebao biti
Prema najnovijem istraživanju tijekom kojega su uspoređivali skenove djece i adolescenata nastale prije i nakon 2020. godine, rezultati su pokazali da mladi koji su proživjeli pandemiju imaju u prosjeku tri godine stariji mozak od ostalih.
Rezultati studije objavljene 1. prosinca u časopisu Biological Psychiatry: Global Open Science, prvi su ovakve vrste koji su se pozabavili utjecajem pandemije na starenje mozga kod mladih, piše Tech Paper.
Prema Ianu Gotlibu, kliničkom neurologu sa Sveučilišta Stanford, podaci pokazuju da „pandemija nije bila katastrofična samo iz aspekta mentalnog zdravlja za tinejdžere“ nego se njihov mozak doslovno plastično promijenio!
Temelji za provođnje ove studije položeni su još u sklopu projekta u kojemu je Gitlieb sa suradnicima proučavao pojavu depresije među tinejdžerima iz Kalifonije prije više od deset godina. Mladima su tijekom studije snimali mozak, a za potrebe prikupljanja informacija o njihovom mentalnom zdravlju znanstvenici su koristili skenove mozga.
S dolaskom 2020. godine i „zaključavanja“ zbog širenja koronavirusa, znanstvenici su morali prekinuti studiju. Kad su se vratili svom projektu godinu dana nakon toga, Gotlib je strepio da će stres uzrokovan pandemijom „iskriviti“ njihove otkrića.
Stres i tuga učestaliji među mladima nakon pandemije
Na kraju se pokazalo da su, u usporedbi s prijateljima prije 2020. godine, učenici koji su se vraćali u škole nakon godinu dana lockdowna osjećali višu razinu stresa i snažniju tugu. Ovo je tim znanstvenika ponukalo da usporede skenove prije i nakon pandemije, a rezultati su šokantni!
Mozak adolescenta prolazi prirodni, postupni proces sazrijevanja koji vodi ka odebljanju amigdale, koja kontrolira procesuiranje emocija, i hipokampusa, koji je povezan s memorijom i fokusom. Istovremeno, područje koje kontrolira emocionalno ponašanje, korteks, počinje se smanjivati.
Rezultati skeniranja mozgova mladih pokazali su da su u slučaju tinejdžera koji su proživjeli pandemiju sazrijevali brže. Prema Gotliebu, njihovi su mozgovi tri ili čak četiri godine zreliji od mozgova tinejdžera koje su skenirali prije pojave koronavirusa.
Stres kao ključni faktor
Kako to vidi ovaj znanstvenik, stres bi mogao biti ključan faktor u ovom procesu starenja mozga kod mladih. Prema nekim prijašnjim istraživanjima, mladi koji bi proživjeli nasilje ili nebrigu, razvili bi svoj mozak brže od ostalih vršnjaka. S obzirom da se mentalno zdravlje tinejdžera i adolescenata narušilo tijekom pandemije, Gotlib tvrdi da nije potpuno neosnovano tvrditi da su stresne pandemijske okolnosti utjecale na ubrzano starenje mozga kod mladih koje su podvrgli istraživanju.
Unatoč svemu, nije jasno što se to točno promijenilo i kakve će posljedice imati u budućnosti. Neuroznanstvenik Rudolf Uher s kanadskog Sveučilišta Dalhousie u Halifaxu, smatra da je i više sati koje su mladi provodili pred ekranima moglo doprinijeti ovakvom „starenju“ mozga.
No, bilo kako bilo, sijaset sličnih istraživanja dio je apela znanstvenika koji smatraju da „mladi pate“ i da im se mora pružiti odgovarajuća pažnja, savjetovanje i pomoć u slučaju mentalnih poteškoća koje su u porastu od pojave pandemije koronavirusa.
izvor: tech-paper.com