Zvuk pjeva plavog kita smanjio se uz obalu Kalifornije, što plaši znanstvenike koji vjeruju da je to pokazatelj veće opasnosti po ekosustav.
Znanstvenici su šest godina pratili pjesme triju vrsta kitova, plavog, perajnog i grbavog, u sjevernom Tihom oceanu točnije u Kalifornijskom strujnom ekosustavu (CCE).
Istraživanje, provedeno koristeći hidrofon na oceanskom dnu, analiziralo je učestalost sekvenci strukturiranih od zvukova, obično nazvanih pjesmom, koje ispuštaju veliki usati kitovi, kako bi se definirala prevalencija u ovom staništu za hranjenje i njegova potencijalna upotreba u istraživanjima bihevioralne ekologije.
Studija, objavljena u Javnoj knjižnici znanosti (Public Library of Science) u veljači, otkrila je smanjenje detekcije pjesama i za plave i za perajne kitove tijekom dvije od tri međugodišnje promjene nakon 2017. Snimanja su započela 2015., na vrhuncu višegodišnjeg morskog toplinskog vala.
Neobično zagrijavanje započelo je 2013. kada je veliki, gusti bazen vruće vode, nazvan "Blob", putovao iz Beringovog mora i Aljaškog zaljeva do voda uz zapadnu obalu SAD-a.
Istovremeno, toksičnost CCE hranidbene mreže bila je na visokim razinama zbog ekstremno štetnog cvjetanja algi (HAB) koje je uzrokovalo "najraširenije trovanje morskih sisavaca ikad dokumentirano, uključujući i kitove", navodi se u studiji.
Zabilježeno je da su vode bile 4.5 stupnja toplije od prosjeka i pokrivale su oko 2000 milja Tihog oceana do 2016. godine. Toplinski val stvorio je povoljno okruženje za cvjetanje, ubijajući populaciju krila i zauzvrat je smirio more koje je sa sve manje pjesama plavih kitova.
"Kada to stvarno analizirate, to je kao da pokušavate pjevati dok gladujete", rekao je za National Geographic John Ryan, biološki oceanograf u Istraživačkom institutu za akvarij Monterey Bay, suautor izvješća. "Svo vrijeme su provodili samo pokušavajući pronaći hranu.", objasno je.
Ryan je to opisao kao "najraširenije trovanje morskih sisavaca ikad dokumentirano", stvarajući teška vremena za kitove. Pjesme plavih kitova smanjile su se za 40 posto tijekom razdoblja istraživanja.
Studija sugerira da su plavi kitovi morali tražiti hranu na većem području upravo zbog male količine krila u praćenom području iz 2019.
Plavetni kitovi, najveći sisavci na svijetu, održavaju strogu prehranu temeljenu na krilu, ali njihovi grbavi kolege hrane se širim rasponom krila i ribe. Uznemireni zvukom tišine, znanstvenici pokušavaju razumjeti dugoročnu štetu koju je uzrokovao "Blob" i slične anomalije za koje se vjeruje da su se utrostručile od 1940-ih, prema izvješću.
"Ovi morski toplinski valovi imaju posljedice za cijeli ekosustav", rekla je za portal Kelly Benoit-Bird, koautorica studije i morska biologinja akvarija Monterey Bay.
"Ako ne mogu pronaći hranu, a mogu prijeći cijelu zapadnu obalu Sjeverne Amerike, to su posljedice doista velikih razmjera.", zaključila je.
"Znanost pokazuje da klimatske promjene utječu na oceane", rekla je i nastavila: "Slušanje i učenje s ovih mjesta ključno je za našu budućnost. Sada je slušati važnije nego ikada."