Da na vratima obiteljske ambulante vidite obavijest s detaljnim uputama za sve koji pretražuju svoje simptome na mrežnoj tražilici, kako biste reagirali?
"Mole se pacijenti koji su već našli dijagnozu na Googleu, da drugo mišljenje ne traže kod nas nego na Yahoou", piše na vratima jedne ambulante. Fotografija je objavljena na Facebook stranici Dnevna doza prosječnog Dalmatinca i skupila je više od 3,6 tisuća reakcija.
Osim ovog upozoravajućeg teksta, liječnik je ispod postavio dodatnih 10 pravila, očito za dobar (su)život i dugo zdravlje:
1. U ovoj ambulanti ja sam doktor, a Vi ste pacijent. Ako Vam se ne sviđa, nadite neku u kojoj je obrnuto.
2. Ambulanta nije trgovina mješovite robe, jer da je, onda bi računalo bilo blagajna, ja bih bio trgovac, a tlakomjer bi bio stalak za kondome.
3. Ako već ulazite preko reda uz poklik "ja trebam samo" onda tu ne spada još i mjerenje tlaka, recept za babu, osip koji traje 6 mjeseci, ali se sada baš ne VIDI.
4. Ako kažete da "ste si došli izmjeriti tlak" onda si ga izmjerite, što mene gnjavite.
5. Čekaonica nije mjesto za druženje, već za čekanje. To se da zaključiti iz imena.
6. Sumamed nije preparat na bazi meda.
7. Ako Vam je susjeda Mara preporučila tablete za reumu, neka Vam odmah napiše recept (ponavljajući).
B. Ako nakon kucanja bujete izu ordinacije "samo malo", to ne znači da nastavite kucati smanjenim intenzitetom, već da samo pričekate.
9. Ako ste stariji od 90 godina, a imate malih problema sa škljocanjem koljena, to je normalno. Ustven, to nije normalno jer vam je već trebalo sve škljocati.
10. Kad poslije radnog vremena nema više nikoga u ambulanti, nemojte se živcirati. Pričekajte. Doći će netko sigurno.
Nažalost, nije poznato tko je i gdje fotografirao ove obavijesti, no sigurno da je objava potakla oštre reakcije. Komentari ispod objave jednostrano su osudili ovog liječnika, a ovo su neki od komentara: ""Odurno i bahato", "Da nije Google mnogi bi i odapeli.A i s njim", "Bezveze! Moja iskustva s doktorima opce prakse su takva da im redovito ja moram reci sto da mi prepisu i sto bi mi moglo biti".
Unatoč činjenici da su liječnici u Hrvatskoj pod velikim opterećenjem, pitanje je li ovakav pristup uistinu donio pozitivne promjene ili još veći bunt pacijenata. S druge strane, treba reći da su i pacijenti suočeni s brojnim poteškoćama u liječenju – od dugih redova čekanja, nejasnih uputa, nepristupačnih usluga, do skupih alternativa u privatnim poliklinikama, stoga ne čudi kada se kaže: "Sretan čovjek je zdrav čovjek!"
Želimo čuti tvoje mišljenje – posjeti rubriku "Ubaci u Folder" i odgovori na ovotjedno pitanje!