Iako nam je svima jednostavno kupovati hranu iz trgovine, možda biste ova četiri ključna sastojka trebali preskočiti sljedeći put kad krenete do obližnje trgovine.
Inspektori hrane također se nazivaju menadžeri za sigurnost hrane i tehničari za prehrambenu znanost, a tim stručnjacima zadatak je provoditi propisane smjernice u svim tvrtkama kako bi osigurali da sva pitanja u vezi s hranom zadovoljavaju potrebne standarde.
Jednostavnije objašnjeno, brinu se o nabavi, pakiranju, skladištenju, zbrinjavanju i distribuciji namirnica diljem zemlje. Ti nam stručnjaci olakšavaju kupnju namirnica jer eliminiraju potrebu za brigom koja je namirnica pouzdana. Kad u vijestima čujete za pojavljivanje salmonele ili E. coli, na primjer, to je zato što je inspektor za sigurnost hrane uspio prepoznati i izolirati problem.
Dakle, ako u supermarketu postoji hrana koju biste trebali izbjegavati, inspektor za sigurnost hrane je osoba koju trebate pitati. Upravo to su napravili na huffpostu, kada su upitali dr. Bryana Quoc Leja, prehrambenog kemičara te industrijskog konzultanta i profesoricu Kali Kniel, mikrobiologinju sa Sveučilišta Delaware, a mi vam prenosimo koje su namirnice rekli da trebate izbjegavati.
Nepasterizirano (sirovo) mlijeko
Također poznato kao sirovo mlijeko, nepasterizirano mlijeko je mlijeko koje nije prošlo kroz proces zagrijavanja koji ubija patogene, produljuje rok trajanja i čini ga sigurnijim za konzumaciju. Kao rezultat toga, sirovo mlijeko može sadržavati štetne tvari poput salmonele, E. coli, listerije, brucele i drugih.
svježe nepasterizirano mlijeko u pogonu za pakiranje Foto: unsplash.com
Profesorica Kali Kniel, mikrobiologinja sa Sveučilišta Delaware također je objasnila, kako nam prenosi izvor, da kada je proizvod stvarno kontaminiran patogenim mikrobom, hrana većinom neće mirisati niti izgledati drugačije. Iako mnogo tvrdi da takvo mlijeko ima zdravstvene dobrobiti, jednostavno nije vrijedno rizika zbog mnogo patogenih organizama koji su još uvijek živi mlijeku, pogotovo ako dolazi izravno iz pogon za preradu.
Sirove klice
Kako navode stručnjaci, ne biste se nužno trebali u potpunosti kloniti klica (rotkvice, lucerne i djeteline), ali, s obzirom na to da hrana može biti izvor štetnih bakterija poput E. coli i salmonele, važno je da sve proizvode temeljito operete prije nego što ih konzumirate.
klice za jelo Foto: unsplash.com
Kako bi klice proklijale, sjeme se ne može adekvatno dezinficirati kako bi se ubile sve bakterije, ali postoje uzgajivači klica koji posvećuju veliku pozornost čišćenju. Stručnjaci bi ovu namirnicu izbjegavali upravo zbog rizika od zaraze, iako, pravilno očišćene, ne bih trebale stvarati zdravstvene probleme.
Prethodno izrezani proizvodi
Namjeravate li jesti prethodno narezane sirove proizvode, suočavate se s istom količinom rizika od zaraze kao s klicama, ističu stručnjaci. Jednostavno ne možete znati pridržava li se zaposlenik, odgovoran za rezanje prije pakiranja, postavljenih higijenskih pravila i zakona te koje postupke primjenjuje. Unaprijed zapakirana hrana, prema zakonu, mora proći strogi postupak, ali hrana koja je proizvedena i pakirana na licu mjesta, ne mora.
narezano voće i povrće u hladnjaku supermarketa Foto: unsplash.com
Profesorica Kniel posebno upozorava na već narezanu dinju, jer one mogu potaknuti brzi rast bakterija „Dinje su osjetljivije na kontaminaciju iz niza razloga. Rastu na tlu stoga mogu natopiti i zadržati zaraženu vodu tijekom procesa berbe. Na tlu također mogu doći u kontakt s bakterijama iz životinjskog izmeta. Konačno, koža dinje ili dinje pogodna je za rast bakterija jer se patogeni mogu lako zalijepiti za nju te prodrijeti kroz koru.
Uz to, kada je riječ o proizvodima, prethodno izrezanim ili cijelim, oba stručnjaka predlažu temeljito pranje prije jela, spremanja u hladnjak i, možda, razmatranje kuhanja proizvoda.
Topla hrana pripremljena u trgovini
Kad je riječ o već pripremljenoj hrani u trgovinama, supermarketima i slično, stručnjaci upozoravaju kako treba promatrati uvjete na kojima se pripremljena hrana čuva, a ne koja se hrana nudi. Gotovu hranu treba održavati na određenoj temperaturi. Topla hrana trebala bi se čuvati na toplom, a hladna gotova hrana na hladnom kako ne bi došlo do potencijalnog rasta bakterija.
pult s gotovom hranom u trgovini Foto: unsplash.com
Stručnjak savjetuje da gotovu hranu u trgovini treba izbjegavati ako sustav grijanja hrane ne radi, no drži li se temperatura sustava iznad dopuštene, onda je u redu jesti. Još jedan savjet koji nam je stručnjak podijelio govori kako se ponuda gotove hrane za vrijeme ručka ili večere često obnavlja, ali van tih udarnih termina postoji mogućnost da hrana tamo dugo stoji, zbog čega bi trebali biti pažljiviji prilikom odabira.
Ove se namirnice odsad kupuju s oprezom, a stručnjaci također savjetuju da izbjegavamo proizvode koji nam miriše ili izgledaju čudno, te da voće i povrće treba oprati prije konzumiranja. Stručnjaci kao bonus savjet govore kako višekratne platnene vrećice za trgovinu treba često prati, te izbjegavati ih koristiti za druge stvari npr. u nju spremiti tenisice nakon teretane.