Prvi nalazi objavljeni su jučer, 11. rujna na službenim stranicama Instituta (idi.hr). Studija je provedena na uzorku od 1050 učenika sedmog razreda i 1062 učenika četvrtog razreda, a rezultati pokazuju da mlađi pokazuju višu razinu optimizma po pitanju svojih mogućnosti i budućnosti Hrvatske i svijeta.
Stariji i bolji učenici sedmog razreda nešto su kritičniji, vjerojatno pod utjecajem medija, roditelja i okruženja. Oni najpozitivnije procjenjuju budućnost Europe i svijeta, a budućnost Hrvatske procjenjuju lošom.
'Učenici četvrtog razreda još nemaju razvijeno realno sagledavanje stanja u društvu. To nije neobično s obzirom na njihovu dob. Učenici sedmog razreda, putem razgovora s članovima obitelji i vršnjacima te kroz medije, stječu bolji uvid u društveno stanje. Pretpostavljamo da bi u uzorku srednjoškolaca očekivanja vezana uz budućnost bila još negativnija nego ona učenika sedmog razreda', objasnio nam je Josip Šabić, suradnik na projektu.
Zanimljivi su i rezultati koji pokazuju ono što učenici sedmog razreda traže od budućeg posla – najbitnije im je da rade ono što vole, a potom i sigurnost posla. Naravno, žele posao koji je dobro plaćen i koji im omogućuje razvoj i većinom su 'timski igrači'. Samostalnost, poduzetnost i proaktivnost u poslu su im relativno nebitni, kao i eventualna slava koju bi im posao mogao donijeti.
Trenutne preferencije u vezi s budućim poslom sugeriraju da učenicima nedostaje poduzetničkog duha. Međutim, oni kroz srednjoškolsko i visoko obrazovanje stječu dodatne kompetencije i povjerenje u vlastite sposobnosti te se upoznaju s mogućnostima i preprekama na tržištu rada. Stoga je vjerojatno da će se dio njih ipak orijentirati ka realizaciji vlastitih projekata i ideja. Pritom je izrazito važno ono što i sudionici našeg istraživanja sami prepoznaju – da odaberu ono što vole i u čemu će se rado razvijati', utješno je prokomentirala Jelena Matić, suradnica na projektu.
Veliku važnost pridaju obrazovanju – čak 75% ispitanika želi završiti fakultet, iako neće svi uspjeti, sasvim je izvjesno. Strukovno obrazovanje relativno je nepopularno i čini se da su o njemu učenici premalo informirani.
Loading...
M.Z.Pročitajte još:
[ANKETA] Budi dio velikog istraživanja - koji će fakulteti ove godine biti najpopularniji u Hrvatskoj?
Koliko prepisuju učenici u Hrvatskoj i gdje najviše? Istraživanje u četiri županije je otkrilo puno toga
Srednjoškolci iz ovih hrvatskih gradova slabo čitaju i slušaju cajke
