Sve manje diplomiranih studenata prvo zaposlenje pronalazi u struci, broj je zaposlenih diplomanata u javnom sektoru porastao, a studiji predstavljaju bolju osnovu za nastavak obrazovanja od osnove za pronalazak posla, samo su neki od zaključaka istraživanja koje je tijekom 2020. godine provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO).
\\folder\vezani_članak
Svaki drugi student u Hrvatskoj uspije se zaposliti u roku od godinu dana nakon što diplomira, a u prosjeku svaki četvrti dobije posao u struci s punom satnicom i ugovor o radu na neodređeno vrijeme, piše Novi list.
Udio zaposlenih u struci je manji od 64 posto, a plaće koje primaju na početku karijere kreću se za većinu u rasponu od 5000 do 7000 kuna.
Bolji izgledi ako ste studirali prirodne ili tehničke znanosti
U brzom pronalaženju posla, i to bolje plaćenog, očekivano najbolje prolaze oni koji su studirali tehničke ili prirodne znanosti, i to osobito ako su muškog roda.
U istraživanju je sudjelovalo 16 posto svih studenata koji su diplomirali u 2019., a bilo ih je oko 33,5 tisuća. Poražavajući podatak pokazuje da je odmah po diplomiranju 5,4 posto studenata iselilo u inozemstvo, što znači da u generaciji Hrvatsku napusti više od 1500 mladih sa svježe stečenom diplomom.
U struci se, unatoč pokušajima usklađivanja studijskih programa s tržištem rada, uspije zaposliti sve manje diplomiranih. Tako ih se u 2020. u svojoj struci zaposlilo oko 64 posto, dok je taj udio u 2017. godini bio značajno veći, čak 78 posto.
Do posla se diplomom u samo 18 posto slučajeva dolazi putem zavoda za zapošljavanje, dok je još prije pet godina HZZ bio glavni posrednik u zapošljavanju mladih diplomiranih radnika. Danas prednjače oni koji su se zaposlili direktnim javljanjem poslodavcu (njih 32 posto), dok se preko obitelji, prijatelja ili poznanika zaposli njih 18 posto.
12 posto zaposlenih radi za manje od 3500 kuna
O tome kakav je u nas status mladog visokoobrazovanog radnika najbolje govori podatak da gotovo 12 posto onih koji su se zaposlili ima primanja niža od 3500 kuna, a samo šest posto plaću veću od 10 tisuća kuna.
Najviše plaće u pravilu dobivaju oni koji su završili studij s prosječnom ocjenom izvrstan, a takve mahom poslodavci "proberu" već na fakultetu. Mahom se radi o poslodavcima iz privatnog sektora.
U najviše slučajeva, na prvom poslu nakon diplome može se računati s plaćom u rasponu od 5000 do 7000 kuna (njih 40 posto), dok svaki četvrti mladi radnik s diplomom ima plaću između 3500 i 5000 kuna.
Unatoč boljim ocjenama, žene se teže zapošljavaju
Posebno loše u priči o zapošljavanju nakon završenog fakulteta ili visoke škole prolaze žene. One dolaze iz gimnazija, s boljim ocjenama, i visoko obrazovanje završavaju s višom prosječnom ocjenom (4,06) u odnosu na muške kolege (3,83), ali se nakon diplome teže zapošljavaju.
Plaće su im niže i manje su zadovoljne trenutnim poslom, što ne čudi uz podatak da ih dvostruko više od muškaraca ima plaću nižu od 3500 kuna, a četverostruko je manje žena među diplomiranima s plaćom iznad 10000 kuna.
\\folder\vezani_članak
Kao razloge svoje nezaposlenosti mladi koji su diplomirali najčešće navode nedovoljnu ponudu poslova u struci, a manje od 10 posto žali se na neprihvatljive uvjete zaposlenja ili nedovoljnu pripremu za tržište rada u okviru visokog učilišta.
Najviše obrazovanje – najniža plaća
Istraživanje je pokazalo da onaj tko završi doktorski studij i ima najvišu razinu obrazovanja, najčešće ima najnižu plaću. Tako svaki treći ima plaću nižu od 3500 kuna, a manje od pet posto može se podičiti plaćom većom od 10000 kuna.
To se objašnjava činjenicom da su mnogi među njima u statusu znanstvenih novaka ili poslijedoktoranada na sveučilištima ili institutima ili su zaposleni na privremenim poslovima i čekaju bolje radno mjesto.
Rezultate istraživnaja pronađite ovdje.
izvor: Novi list
