Gotovo trećina mladih koji završe fakultete u SAD-u, nakon diplome vrati se živjeti s roditeljima, pokazalo je novo istraživanje.
Autori studije ovo objašnjavaju lošim usmjeravanjem maturanata prije odabira studija jer nisu dovoljno informirani s kojim će diplomama lakše do unosnijeg posla, a s kojima teže ili nikako.
\\folder\vezani_članak
Otprilike 31 posto studenata koji su svoj bakalaureat stekli između 2011. i 2013. godine, vratio se natrag kući unutar godine dana, otkrivaju podaci tima koji je proveo istraživanje pod podstvom Stefanie Albanesi, profesorice ekonomije sa Sveučilišta u Pittsburghu.
Ovo je porast u odnosu na 25 posto koliko je iznosio udio diplomaca "povratnika" u periodu od 1994. do 1996. godine, piše Times Higher Education.
"Situacija najvjerojatnije odražava sijaset ekonomskih i edukacijskih stresova s kojima se suočavaju studenti i zaposlenici", kazala je Albanesi. "No, vodeći faktor", dodaje, "čini se da je upravo širenje jaza u primanjima u područjima u kojima sveučilišna diploma donosi značajan rast primanja u odnosu na srednjoškolsku svjedodžbu te onih diploma koje to ne garantiraju."
Niska tržišna vrijednost nekih diploma
Ovo mnoge mlade s novostečenim diplomama dovede u situaciju da se zapošljavaju na poslovima za koje im ne treba diploma jer je tržišna vrijednost njihovih diploma pala toliko nisko. Mnogi diplomci naposlijetku se nađu u dugovima zbog fakultetskog obrazovanja, ali s primanjima otprilike jednakima koja bi imali da su završili srednju školu.
Slučajevi diplomaca koji se zapošljavaju na poslovima za koje su "prekvalificirani" objašnjavaju dvije trećine porasta nezaposlenosti i zajedničkog stanovanja između 2013. i 1996. vremenskih skupina, zaključio je tim koji je proveo istraživanje, čini članovi rade na Sveučilištu u Pittsburghu i na Sveučilištu u Oxfordu.
\\folder\vezani_članak
Zbog svega toga apeliraju na sveučilišta da aktivnije pomažu brucošima da donesu što mudrije odluke o odabiru diplomskih studija, ovisno o podacima o stanju na tržištu rada, s kojima raspolažu, ali ih često ne dijele.
Ovaj potez čini se namjernim. "Raspolažu s ovim informacijama jer prate uspjeh studenata koji završe pojedini studij i fakultete", kazala je Albanesi u osvrnu na američka sveučilišta. "No, nerado ih dijele sa svojim studentima u strahu da će dobiti negativnu sliku o njima", dodaje.
16 posto radnika koji nemaju diplomu zarađuje bolje od prvostupnika
Druga istraživanja ovo potvrđuju. Prošlogodišnje istraživanje Centra za edukaciju Sveučilišta u Georgetownu pokazalo je da 16 posto zaposlenika u SAD-u sa srednjoškolskom svjedodžbom, od kojih četvrtina ima određeno iskustvom studiranja, ali ne i diplomu, zarađuju više od mladih koji imaju prvostupničku diplomu.
Kvaliteta američkih srednjih škola možda je bitan faktor u procesu odlučivanja o studiju koji mladi odabiru. Albanesi procjenjuje da u srednjim školama kronično nedostaje zanimljivih predmeta (poput onih posvećenih filozofiji i povijesti) da ta "glad" presudi tijekom odabira studija.
"Mogu shvatiti da netko tko tijekom srednje škole nije bio izložen ovim temama može biti njima fasciniran prilikom odabira fakulteta", kazala je. "Sjećam se da sam se, kad sam se prvi put susrela s filozofijom i povješću, željela time baviti. Ovo je srećom bilo već u srednjoj školi koju sam završila u Italiji pa sam kasnije, prilikom odabira studija, bila mnogo realističnija", pojasnila je.
Naravno da postoje i diplomci humanističkih znanosti koji ostvare snažne i utjecajne karijere, ali i onih koji su traženi u tehnološkim i poslovnim sektorima“, kazala je Albanese. "No, njih je zbilja malo u odnosu na sveukupan broj."
izvor: timeshighereducation.com
