Treći ponedjeljak u siječnju poznat je kao najdepresivniji dan u godini, popularno zvani Blue Monday. Stručnjaci tu pojavu opisuju kao početak posljedica duge zime, velikih troškova tijekom blagdana, a plaće još nisu sjele na račune – pogotovo one studentske!
Kako je sve počelo?
Psiholog Cliff Arnall sa Sveučilišta u Cardiffu matematički je izračunao zašto je baš ovaj dan najdepresivniji u godini. Nakon toga krenula je lavina reakcija koje su tvrdile da su objavljeni rezultati zapravo plaćeni PR i da je cijela priča samo marketinški trik. Taj matematički izračun odredio je da 24. siječanj 2005. budeprvi Blue Monday, ali nikada nije znanstveno dokazan.
Zašto se javlja Blue Monday
Čak se i Sveučilište ogradilo od Arnalla i njegove računice, no kolege iz struke složile su se da ta teorija ima smisla, prenosi N1. Prosinac sa svojim blagdanskim ugođajem, proslavama i većom potrošnjom daje rezultate početkom godine.
Računi se isprazne brzinom svjetlosti, neki se čak i zaduže, studenti se vraćaju predavanjima, a pred vratima su ispitni rokovi – ovo je već dovoljno depresivno. Kad se na to dodaju novogodišnje odluke i tmurno vrijeme bez sunca, sreća nije baš na vidiku.
Arnallova obrana
Nakon svih optužbi Arnall je za The Independent objasnio da nije imao loše namjere te da nikada nije htio oblatiti treći ponedjeljak u godini niti ga učiniti negativnim. Njegova namjera bila potpuno drugačije prirode – htio je inspirirati ljude da se pokrenu i donesu nove životne odluke.
Akcija širenja svijesti o depresiji
Udruga Životna linija i Hrvatski savez udruga za mentalno zdravlje organiziraju akciju širenja svijesti o problemu depresije na Plavi ponedjeljak ove godine tzv. najdepresivniji dan u godini. Akcija se održava na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, kod sata, u ponedjeljak 16. siječnja od 12 do 14 sati.
Dijelit će se savjeti što i kako poduzeti u slučaju pojave depresije, volonteri će dijeliti poklon pakete, a građani mogu podijeliti svoja iskustva i dati savjete o tome kako prevladati depresiju.
Zimska depresija
Zima utječe na manju proizvodnju serotonina, hormona koji je povezan s poboljšanjem raspoloženja. Rezultat toga može biti osjećaj umora, povećanje težine pa i depresija. Simptomi zimske depresije slični su kao i kod obične depresije, navodi Kreni Zdravo. Najčešći su manjak energije, poremećaj koncentracije, umor, veći apetit, potreba za samoćom i izolacijom, veća potreba za spavanjem te debljanje.
Liječenje
Mnogi liječnici preporučuju zapravo izlazak vani kad se pojavi i najmanji zrak sunca, ako ga baš nema u pomoć može uskočiti fototerapija. Koriste se i tradicionalni antidepresivi, no vrlo je bitna prevencija. Prevenirati zimsku depresiju možete tako da svakodnevno provodite vrijeme vani, uzimate suplemente vitamina D, vježbate svakodnevno, maknete se od negativnih vijesti. Ako vidite da ni to ne pomaže obratite se liječniku.
