Galerija
Samo 15 posto mladih od 16 do 25 godina želi raditi u državnim firmama. Ostatak njih ipak bira korporacije, kao i brojna druga privatna poduzeća ka kojima teže.
To su podaci izneseni na konferenciji „Što mladima treba da budu konkurentniji na tržištu rada?“. Konferencija je organizirana od strane Savjetodavnog odbora za dječja prava i društveno odgovorno poslovanje uz podršku ureda UNICEF-a za Hrvatsku.
Osim brojnih istraživanja i njihovih rezultata, panelisti su predstavili i rezultate mapiranja poslovnih praksi kojima poduzeća pružaju podršku mladima pri ulasku u svijet rada, a mapirali su ih studenti Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Nisu samo studenti imali glavnu riječ unutar ove dvije panel-rasprave na konferenciji, nego i brojni drugi sudionici, kao i poslodavci.
Nije samo priprema za rad, već i za život
Iz UNICEF-a, svima se obratila predstojnica njihova Ureda za Hrvatsku, Regina M. Castillo koja je naglasila važnost ove konferencije održane povodom Međunarodnog dana djece, ali i činjenice da doprinosi tome da se mladi osjećaju spremni za tržište rada, šire svoje vidike i spremaju se za život, već tijekom studija.
„Želimo osnažiti naše mlade i dokazati im da su njihovi uspjesi i uključenost u društvo važni za ne samo njihovu, već i našu budućnost. Putem svojih programa UNICEF radi s mladima kako bi ih podržao u stjecanju vještina 21. stoljeća – komunikaciju, poduzetništvo, vodstvo i izgradnju partnerstva – što im omogućuju ne samo da imaju utjecaj u zajednicama u kojima žive, već i olakšava taj važan prijelaz od stjecanja vještina do zapošljivosti u budućnosti”, naglašava Castillo.
To sve im omogućavaju praksa i projekti na kojima sudjeluju tijekom visokog obrazovanja.
Svim nazočnima obratio se i profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu te voditelj projekta mapiranja poslovnih praksi, Mislav Ante Omazić koji naglašava da je najbitnije ulaganje u mlade, posebno one koji zaista žele i koji su motivirani, a to bi trebali biti svi studenti.
Mladi nisu zainteresirani za rad?
Cijelu studentsku priču i iskustvo otvorila je studentica Jelena Penjin, koja je za vrijeme svojih srednjoškolskih dana, zajedno sa svojim kolegama, pokrenula startup „Mladi Rade“. Osvrnula se i na činjenicu da je jedno od istraživanja pokazalo kako su mladi nezainteresirani za posao, pogotovo tijekom fakulteta.
„Kada smo kretali s projektom, proveli smo slično istraživanje i rezultati su pokazali da gotovo 50 posto njih ne radi“, rekla je Jelena, a napominje i da su to, prema njezinom mišljenju, poražavajući podaci.
„Mladi danas nemaju izgovor za nerad“, zaključila je Jelena pritom naglašavajući da mladi nisu samo studenti, nego i srednjoškolci.
Srednjoškolac i mladi ambasador UNICEF-a
Jedan od njih je i Aleksej Leon Gajica, učenik Prirodoslovno-matematičke gimnazije u Zagrebu, koji je ujedno i UNICEF-ov mladi ambasador za prava djece i mladih.
„Mi već sada posjedujemo dosta stvari koje su potrebne na tržištu rada“, rekao je 16-godišnji Aleksej.
U ostatku prve panel-rasprave, sudjelovali su i drugi gosti, poput psihologinje i bihevioralne znanstvenice te suradnice ureda UNICEF-a za Hrvatsku, Andrijane Mušure, državnog tajnika u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Dragana Jelića, voditeljice Službe za strukovno obrazovanje, Uprave za odgoj i obrazovanje unutar Ministarstva znanosti i obrazovanja, Vesne Hrvoj-Šic te zamjenice predstojnice Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, Ane Dautović koja je posebno istaknula da oni pružaju stručnu podršku za razvoj vještina kod mladih.
Druga panel-rasprava bila je fokusirana na poslodavce i na prilike koje su pružili studentima.
U njoj su sudjelovale dvije studentice koje su radile na sličnim projektima, Martina Muštra Borić i Ena Beč.
Rezime stavova studenata prema poslodavcima pokazuje da mladi od njih imaju jasna i visoka očekivanja: žele više mogućnosti za izgradnju vlastite zapošljivosti kroz omogućavanje stručnih praksi, mentoriranje ili pripravništvo te bolje osluškivanje potreba i realna očekivanja kada je u pitanju prvo zaposlenje koje u pravilu podrazumijeva nedostatak radnog iskustva.
Mladi smatraju kako im razvijene komunikacijske vještine najviše mogu pomoći da budu konkurentniji na tržištu rada, a isto to – kvalitetnu komunikaciju koja podrazumijeva uvažavanje, otvorenost i pristupačnost u visokoj mjeri očekuju i od poslodavaca.
Osim studentica, sudjelovali su i brojni predstavnici poslovnog svijeta: direktor ljudskih potencijala kompanije „Ericsson Nikola Tesla“, Željko Antolić, direktorica ESG odjela Mazars Hrvatska i mentorica dviju studentica, Vali Marszalek, zatim voditelj portala MojPosao, Alen Mrvac i direktorica Zapošljavanja u upravljanja ljudskim resursima Privredne banke Zagreb, Kornelija Knez.
Ministarstvo rada vidi svijetlu budućnost za mlade
Jelić se osvrnuo i na to da Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike posebno obraća pažnju na mlade.
„Budućnost nam je stvarno bistra. Mi točno znamo što poslodavci žele za mlade“, ističe državni tajnik, a napominje i da su sva zanimanja jednako vrijedna.
Nadalje, povela se i rasprava po pitanju mladih koje se obrazuju u strukovnim ili gimnazijskim usmjerenima.
Više mogućnosti za gimnazijalce
Prema njihovim riječima, zaključak je da treba podjednako cijeniti i jedne i druge, a učenicima gimnazije pružiti veće mogućnosti kada je u pitanju tržište rada.
„Gimnazijalcima bi se također trebala omogućiti veća mogućnost zaposlenja tamo gdje oni mogu pridonijeti“, napomenuo je učenik MIOC-a Aleksej.
Naknadno, voditeljica Službe za strukovno obrazovanje Vesna Hrvoj-Šic, posebno napominje da nije bitno biti samo zapošljiv, nego i ostati zaposlen u budućnosti.
Nadodaje i mnoge druge bitne stavke, a jedna od njih je i važnost praktičnog stjecanja vještina.
„Mi tražimo ‛sveti gral’ uspješnog obrazovnog sustava“, zaključuje Hrvoj-Šic.
\\folder\vezani_članak
\\folder\vezani_članak
