Iako zvuči nevjerojatno, Ministarstvo znanosti i obrazovanja ne zna točan broj studenata u Hrvatskoj, piše Novi list.
Loša evidencija, autonomija sveučilišta, neobavezni informacijski sustavi
Otkrio je ovo državni tajnik Ivica Šušak prilikom posjeta riječkom Pravnom fakultetu, a tu je činjenicu ilustrirao primjerom zagrebačkog Sveučilišta koje tvrdi da ima 70 tisuća studenata, dok se prema podacima Ministarstva radi o 60 tisuća studenata.
>>>18 tisuća studenata zbog pandemije odustalo od fakulteta: Profesori tvrde – sve ih je manje u predavaonicama
"Razlika je 10 tisuća studenata, što nije malo, a takav je slučaj i s ostalim sveučilištima. Ono što nas muči je nedostatak podataka, imamo lošu evidenciju. Otvoreno mogu reći da je jedini vjerodostojni podatak u ovom trenutku koji imamo financiranje, odnosno broj zaposlenih koji primaju plaću iz državnog proračuna, dok podaci o broju studenata i ostalih elemenata visokog obrazovanja nisu vjerodostojni. Razlog tome je samo postupanje visokih učilišta kad je u pitanju evidencija studenata, korištenje alata informacijskih sustava za upravljanje koji nisu obavezni, a razlog je i u širokom tumačenju pojma autonomije sveučilištima koja daje na volju visokim učilištima hoće li ih primjenjivati ili neće", kazao je Šušak.
Enorman porast studijskih programa, a sve manje studenata
Iako Ministarstvo ne zna koliko ima studenata ono što zna je da Hrvatska ima enormni rast studijskih programa, potpuno u suprotnosti s potrebama društva, gospodarstva i tržišta rada.
"U posljednjih pet godina imamo enorman porast studijskih programa s 1.400 na 1.700 do 1.800, a uz to prati nas pad broja studenata za gotovo 15 tisuća te enorman rast broja zaposlenih za 1.500 u području visokog obrazovanja. Usporedbe radi Austrija ima oko 470 studijskih programa preddiplomske i diplomske razine visokog obrazovanja", ustvrdio je državni tajnik.
foto: screenshot via Facebook@Libra
Dodajući da se ne može generalizirati i reći da je cijeli sustav u krizi, Šušak je ocijenio da se definitivno mora kritički proanalizirati uvođenje Bolonjskog procesa, odnosno u kojoj je mjeri i kako u Hrvatskoj primijenjen.
>>>Uskoro u ponudi STEAM studij! Domaće sveučilište najavilo veliki redizajn svih programa: 'To je projekt veći i od Bolonje'
Napomenuo je da Hrvatska nema problem s rastom broja privatnih učilišta, ali ima s javnim učilištima kojih je devet. Tu su još i tri privatna sveučilišta te stručni studiji koji se pretežno izvode na veleučilištima i visokim školama, ali i na nekim sveučilištima. Toliki broj visokoškolskih ustanova, s obzirom na veličinu Hrvatske i broj stanovništva, prema njegovom mišljenju, upućuje na to da nešto treba mijenjati.
Problemi enormnog pada broja studenata i povećanje zaposlenih primorali su neka sveučilišta da uvode nove studijske programe kako bi privukli veći broj studenata. Sveučilišta ne mogu živjeti izvan društva i izvan potreba država i građana, istaknuo je Šušak, najavljujući da je pred Hrvatskom razdoblje reforme.
Ova će se reforma "protegnuti" i na priznavanje diploma stečenih u inozemstvu za što je dosad Hrvatska imala poprilično krut sustav kroz dvije vrste priznavanja, akademsko i stručno.
80 posto stranih diploma sa zahtjevom za verifikaciju stečeno u BiH
Godišnje tisuću do 1.200 stranih visokoškolskih diploma zatraži priznavanje za pristupanje tržištu rada, a od toga je gotovo 80 posto s područja Bosne i Hercegovine. S obzirom na Lisabonsku konvenciju o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija, postojeći okvir nije davao dovoljno mogućnosti Agenciji za znanost i visoko obrazovanje da utvrdi bitne razlike u kvaliteti inozemne diplome, odnosno studija i kvalifikacija koje je netko stekao.
>>>Velike promjene za tisuće hrvatskih studenata: Digitalne diplome, nema više 'ozbiljnog' rada uz redovni studij…
"S obzirom na to da Bosna i Hercegovina ima enorman broj povećanja privatnih visokih učilišta, primjerice Travnik ih ima šest ili sedam, odakle se ulazi na hrvatsko tržište rada, cilj je olakšati pristup tržištu rada jer nam nedostaje radne snage, ali i zaštititi hrvatska visoka učilišta", napomenuo je Šušak.
izvor: Novi list
