Svi smo svjesni priče o Atlantidi, mitskom potonulom otoku koji se spominje u starogrčkoj književnosti, ali znate li da Japan ima svoje vlastito "potopljeno carstvo".
Na jugozapadnom vrhu arhipelaga Ryukyu nalazi se mali otok Yonaguni. Sam otok je prilično malen, s oko 1 650 stanovnika, no spustite li se ispod površine oceana pronaći ćete kamenu formaciju koja je bila izvor fascinacije i čuda.
Nazvane spomenikom Yonaguni po obližnjem otoku, formacije stijena često su nazivane i nadimkom "Japanska Atlantida" zbog činjenice da podsjećaju na veliki i nenaseljeni podvodni grad. Formacije stijena otkrio je 1986. ronilac Kihachiro Aratake, koji je želio promatrati lokalnu populaciju morskih pasa čekićara.
Aratakeova otkrića bila su potpuno slučajna, a ronilac je kasnije rekao za BBC Global: "Bio sam vrlo emotivan kad sam to pronašao, shvatio sam da će ovo postati blago otoka Yonaguni. Držao sam to u tajnosti, nisam rekao nikome iz svog osoblja."
Spomenik je dug 50 metara i širok 20 metara, ima spiralne stepenice i ravne površine koje godinama ostavljaju mještane potpuno zbunjenima. Je li spomenik Yonaguni zapravo napravio čovjek? Ili više rezultat tisućljetne prirodne erozije mora? Pa, ovisi o tome koga pitate.
Spomenik Yonaguni: prirodan ili umjetni?
Oni koji vjeruju u ideju da je spomenik Yonaguni dio strukture koju je napravio čovjek tvrde da je to dokaz drevne i davno zaboravljene civilizacije. Jedna od ključnih osoba u ovom pokretu je geolog Masaaki Kimura.
Prema IFLScienceu, bivši profesor Sveučilišta Ryukyus tvrdio je da su kamene formacije dokaz izgubljenog kontinenta po imenu Lemurija i da su izgrađene prije otprilike 2000 do 3000 godina kada su razine mora bile niže.
Pisac Graham Hancock također je podržao ovo gledište, čak je otišao toliko daleko da je iznio svoj slučaj u epizodi podcasta Joe Rogan Experience.
Nažalost, stvarni život često nije toliko zanimljiv kao ono što naša mašta može smisliti, što dokazuje i činjenica da znanstveni konsenzus ukazuje na ideju da su formacije rezultat jakih podvodnih struja.
Ovaj argument podupire Robert Schoch, profesor na Sveučilištu u Bostonu, koji je izgled stijena nazvao "osnovnom geologijom i klasičnom stratigrafijom za pješčenjake" na vlastitoj web stranici.
"[Pješčenjaci] obično se lome duž ravnina i daju vam vrlo ravne rubove, posebno u području s punorasjeda i tektonske aktivnosti.", zaključio je.
