Kroz povijest svjedočili smo rastu i padu brojnih naprednih civilizacija, a kada im je došao kraj, to je često bilo prilično brzo. Bilo kroz osvajanje, kolaps, katastrofu ili pustošenje, broj civilizacija koje više nisu s nama je nevjerojatan.
Jedni od ljudi čiji je pad bio predmet velikog interesa su Maje, poznate po tome što su nas svojim kalendarom preplašili kako smak svijeta dolazi 2012.
Na kraju su gotovo nestali iz povijesnih knjiga, a civilizacijom koja se sastojala od milijuna ljudi, jednostavno je nestala, a iza sebe su ostavili pitanje što se točno dogodilo.
Urbanizirane nizine poluotoka Yucatan, poput Tikala, propale su, a gradovi su postali ruševine u razdoblju od 100 godina, ali nitko nije znao točno zašto. Od utemeljenih nagađanja o tome što se dogodilo poput rata i pandemije, do onih koji misle da su na djelu bile invazija izvanzemaljaca ili nadnaravne sile, što im se zapravo dogodilo bila je misterija.
U svojoj knjizi Collapse iz 2005., američki geograf, povjesničar, ornitolog i autor popularne znanosti, Jared Diamond iznio je teoriju da je dugotrajna suša bila kap koja je prelila čašu i dovela do raspada jedne nevjerojatne civilizacije, to je bila katastrofa koju su sami prouzročili.
\\folder\vezani_članak
Hipoteza je stavljena na test arheološkim dokazima i podacima o okolišu. Rezultati su 2012. godine potvrdili da se kolaps cijele kulture može pripisati ekološkoj katastrofi koju su sami stvorili, prenosi nam LADBible.
Jedna je studija otkrila da je sječa previše stabala kako bi se napravilo mjesta za poljoprivredu i za gorivo za kuhanje vapnene žbuke za njihove prekrasne strukture (bilo je potrebno nevjerojatnih 20 stabala da se proizvede samo jedan četvorni metar gradskog pejzaža), što je dovelo do smanjena sposobnosti apsorpcije sunčevog zračenja.
\\folder\vezani_članak
To je značilo da je manje vode isparilo, što znači manje oblaka i između 5 i 15 posto manje kiše tijekom jednog stoljeća. Studija koju su objavili istraživači sa Sveučilišta Columbia koristila je rastuću populaciju gradova i mjerenja iskrčenog zemljišta kako bi pokrenula simulacije o tome kako bi to izazvalo sušu.
Zauzvrat, to bi rezultiralo neuspjelim usjevima i nedostatkom trgovine za bogatstvo, a Maje bi na kraju bile prisiljene napustiti svoje nizinske domove kako bi pronašle hranu. Iako se sva ova znanost čini složenom, sofisticirane Maje znale su što rade.
\\folder\vezani_članak
Prema B.L. Turner, vodeći autor jedne od studija, znali su sve o tome kako preživjeti u svom okruženju, no ipak su nastavili sa krčenjem šuma sve dok njihovo društvo nije uništeno, prenosi nam LADBible.
Sigurno vam ovo zvuči poznato jer se tih loših praksi pridržavamo i danas, no pitanje je možemo li naučiti na njihovim greškama ili će nas dočekati ista sudbina?
