Većina ljudi nastoji produžiti svoje vrijeme na Zemlji što je više moguće. To je možda teško ostvariti, no savjeti dugovječnih ljudi mogu sigurno pomoći u vašem cilju.
Osim održavanja forme, dobre prehrane, pijenja puno vode i prestanka s nekim lošim navikama, također možete uključiti pravilo nazvano "Power Nine" u svoj život kako biste pokušali povećati njegovu dugovječnost.
Stručnjaci su pokušali otkriti tajnu dugog i sretnog života nakon što su ih zaintrigirali rezultati danske studije o blizancima. Tom je studijom utvrđeno da samo oko 20 posto životnog vijeka prosječne osobe određuju geni, dok je oko 80 posto pod utjecajem načina života i okoline.
Na temelju toga, Dan Buettner, kako nam prenosi LADBible, odlučio je kopati malo dublje u pokušaju "obrnutog inženjeringa dugovječnosti", bacivši pogled na pet područja u svijetu u kojima ljudi žive najduže i najzdravije. Te je zone identificirao kao "Plave zone", koje uključuju Ikariju u Grčkoj, Loma Lindu u Kaliforniji, Nicoyu u Kostariki, Okinawu u Japanu i Sardiniju u Italiji.
Udruživši se s National Geographicom, Buettner je na tim lokacijama pronašao ljude koji se mogu pohvaliti životnim vijekom. Uz pomoć tima medicinskih istraživača, antropologa, demografa i epidemiologa zatim je tražio "zajedničke nazivnike utemeljene na dokazima" koje su ta odredišta dijelila.
Buettner i njegov tim pronašli su devet zanimljivih načela i praksi za koje su shvatili da se mogu primijeniti u društvima diljem svijeta kako bi produžili živote, budući da je za ove ljude iz Plave zone deset puta veća vjerojatnost da će doživjeti stotu nego bilo tko drugi.
Dakle, što su točno ta pravila "Power Nine" i kako točno mogu produžiti vaš životni vijek?
Svakodnevno kretanje
Iako možda smatrate da je ozbiljan trening u teretani ili dugo trčanje ključ za očuvanje zdravlja, Buettner misli da su suptilnije vježbe zapravo pravi put.
Ljudi u "Plavim zonama" nisu sudjelovali u tradicionalnim treninzima i umjesto toga čini se kako se kreću "prirodno" svakih 20ak minuta, dok obavljaju svoje uobičajene dnevne zadatke. Na primjer, sudionici bi radili u vrtu, sami mijesili kruh, hodali umjesto vozili ili koristili ručne alate umjesto modernih na koje se mnogi od nas stalno oslanjaju. Kretanje je ključni dio njihovog svakodnevnog života, a toga uopće nisu svjesni.
Izbjegavanje stresa
Iako je ovo lakše reći nego učiniti, morate razumjeti kako moderni problemi nisu smak svijeta. Oni koji žive u "Plavim zonama" ne znoje se oko najmanje sitnice, što se zauzvrat održava na njihovom krvnom tlaku, kao i smanjenju razine stresa i problema koji dolazi s njim.
Buettner je rekao "Stres dovodi do kronične upale, povezane sa svim većim bolestima povezanim sa starenjem. Ono što najdugovječniji ljudi na svijetu imaju a mi nemamo su rutine za oslobađanje od tog stresa. Stanovnici Okinawe svaki dan odvoje nekoliko trenutaka da se prisjete svojih predaka, Ikarijanci drijemaju, a Sardinci rade tzv. 'happy hour'."
Lokalno stanovništvo na većini lokacija s dugovječnim stanovništvom pozorno je slijedilo ove dnevne rituale, vjeru i tradiciju, što im, čini se, uspješno pomaže da ostanu hladne glave.
Svrha
Pronaći svoju svrhu na ovom svijetu nije jednostavno ni lagano, no moguće je. Čini se da buđenje svakog jutra s razlogom za ustajanje iz kreveta čini čuda za naše zdravlje.
Buettner je otkrio da su ljudi koji žive u "Plavim zonama" odlučniji i strastveniji za životom, što sugerira da jednostavna sreća i zahvalnost na životu mogu dodatno produžiti vaš boravak na Zemlji.
Vino
Da alkohol ima ulogu u dugovječnosti ljudi nije tajna, no da ga on može produžiti možda zvuči šokantno, ali je istinito. Bar tako ističe Buettner jer stanovnici "Plavih zona" većinu dana konzumiraju umjerene količine alkohola, obično oko dvije čaše dnevno, ali neki i četiri, a očito im to čini čuda.
"Ljudi koji umjereno piju alkohol nadžive one koji ga uopće ne piju", rekao je Buettner i nastavio "Trik je u tome da pijete 1 do 2 čaše dnevno (po mogućnosti sardinijsko vino Cannonau), s prijateljima i/ili uz hranu.".
Povrće u prehrani
Umjesto da cijelo vrijeme žvaču mesne obroke, ljudi u "Plavim zonama" radije slijede biljnu prehranu. Buettner je otkrio da 95 posto 100ogodišnjaka na svih pet lokacija preferira ovaj način života, dok su grah i leća bili 'kamen temeljac' njihove prehrane.
Također unose i puno ugljikohidrata, ali se odlučuju jesti zdravije opcije kao što su cjelovite žitarice i kruh od kiselog tijesta. Buettner je rekao da većina stogodišnjaka jede meso u prosjeku samo pet puta mjesečno.
Pravilo 80 posto
Prije nego što natrpate svoj tanjur punim hrane, uvažite ovo pravilo od 80 posto. Oni u Plavim zonama imaju tendenciju pojesti svoj najmanji obrok kasno u danu, poslijepodne ili rano navečer.
Umjesto toga, energiju iz hrane kroz dan dobivaju iz obilnog doručka i ručka, iako se veličina njihovih obroka smanjuje kako dan odmiče.
Izbjegavaju prejedanje lagano je spriječiti pravilom 80 posto.
To znači da ljudi prestaju jesti kada se osjećaju 80 posto sitima.
Studije pokazuju da molitva prije jela, polagano žvakanje i jedenje s voljenima može pomoći u smirivanju apetita, a prema Buettneru, "razlika od 20 posto između toga da niste gladni i osjećaja sitosti može biti razlika između gubitka ili dobivanja težine.".
Voljene osobe prije svega
Davanje prioriteta vašim rođacima i voljenima može doista biti od velike koristi, ako se može govoriti o evidenciji ljudi koji žive u "Plavim zonama".
Bilo da se radi o usmjeravanju vaše mlađe braće i sestara, brizi za vaše roditelje ili pomaganju starijim članovima obitelji, sve ove radnje mogu vam pomoći produžiti životni vijek prema Buettneru.
Objasnio je kako "Uspješni stogodišnjaci u "plavim zonama" stavljaju svoju obitelj na prvo mjesto. To znači da starije roditelje te bake i djedove drže u blizini ili u domu. To također smanjuje stope bolesti i smrtnosti djece u domu.
Pronaći pravo društvo
Pronalaženje pravog društva u koje ćete se uklopiti moglo bi doista utjecati na duljinu vašeg života. Okruživanje pravim ljudima stimulirat će vas slično kao i provođenje vremena sa svojom obitelji, ali imati dobre prijatelje vjerojatno bi moglo još više utjecati na vas.
Ponašanje je zarazno, smatra Buettner, pa će druženje s ljudima koji idu pogrešnim putem neizbježno povući i vas. "Istraživanje Framingham Studies pokazuje da su pušenje, pretilost, sreća, pa čak i usamljenost zarazni. Dakle, društvene mreže dugovječnih ljudi povoljno su oblikovale njihovo zdravstveno ponašanje", rekao je Buettner.
Najdugovječniji su ljudi ovo shvatili kroz život, a umjesto toga su dio društvenih krugove s pozitivnim ljudima koji odgovaraju njihovoj osobnosti, životnom stilu i ciljevima.
Osjećaj pripadnosti
Osjećaj da ste konačno pronašli mjesto gdje pripadate je neprocjenjiv, kao i produljenje životnog vijeka. Pridruživanje lokalnim grupama, uključivanje u ciljeve i dijeljenje nečega zajedničkog s drugima doista je luksuz koji bi mogao imati vrlo pozitivan učinak na život.
"Plave zone" većinom su vjerske zajednice koje redovito posjećuju službe, mise ili događaje. Istraživanja pokazuju da oni koji posjećuju ovakva okupljanja četiri puta mjesečno mogu u prosjeku živjeti do 14 godina dulje, ističe Buettner.
Ne brinite ako to nije vaša stil, jer stručnjaci sugeriraju da vam bilo kakvo pridruživanje i sudjelovanje u grupnim aktivnostima može omogućiti da iskusite iste prednosti.
Sada znate da starost nije garantirana genetikom, već je u našim rukama mogućnost njezinog produljenja. Iako je život nepredvidljiv te pun uspona i padova sad znate koji vam koraci mogu pomoći u uživanju i doživljavanju duboke starosti.