Umjetna inteligencija (AI) ne ide nikamo u skorije vrijeme. Ljudi koriste umjetnu inteligenciju iz niza različitih razloga, a postoje i neki stvarno banalni primjeri. Iako je donekle postala normalan dio svakodnevnog modernog života, zapravo ne znamo kako korištenje tehnologije poput umjetne inteligencije utječe na nas.
Imajući to na umu, dr. Michael Gerlich sa SBS Swiss Business School u Zürichu, Švicarska, odlučio je to istražiti. Dr. Gerlich se osvrnuo na nešto što je poznato kao "osobito kognitivno rasterećenje". On je to definirao "kada pojedinci delegiraju kognitivne zadatke vanjskim pomagalima, smanjujući njihovu angažiranost u dubokom, refleksivnom razmišljanju".
Prema IFL Science, dodao je: "Ovaj fenomen je posebno zabrinjavajući u kontekstu kritičkog mišljenja, koje zahtijeva aktivan kognitivni angažman za učinkovitu analizu i procjenu informacija."
Istraživanje
Kako bi proveo svoju studiju, dr. Gerlich je uključio preko 650 sudionika u Ujedinjenom Kraljevstvu u kvantitativna istraživanja i kvalitativne intervjue. Bili su raspoređeni u tri dobne skupine: 17-25, 26-45 i 46 i više godina, a imali su različito obrazovanje.
Kvantitativni podaci uključivali su upitnik od 23 stavke koji je mjerio korištenje alata umjetne inteligencije, tendencije kognitivnog rasterećenja i vještine kritičkog mišljenja, dok su kvantitativni podaci došli iz polustrukturiranih intervjua s 50 sudionika koji su bili podvrgnuti tematskoj analizi radi kontekstualne dubine, objašnjava studija objavljena u Societies.
Rezultati
Kao što je vjerojatno i očekivano, pokazalo se da se mlađi sudionici više oslanjaju na AI, dok su je oni u dobi od 46 i više godina najmanje koristili. Kao rezultat toga, starija dobna skupina imala je više rezultate kritičkog mišljenja.
Dr. Gerlich je o rezultatima napisao: "Mlađi sudionici (17-25) pokazali su veću ovisnost o alatima umjetne inteligencije i niže rezultate kritičkog razmišljanja u usporedbi sa starijim sudionicima. Nadalje, viša obrazovna postignuća povezana su s boljim vještinama kritičkog razmišljanja, bez obzira na korištenje umjetne inteligencije", zaključio je.
"Ovi rezultati naglašavaju potencijalne kognitivne troškove oslanjanja na alate umjetne inteligencije, naglašavajući potrebu za obrazovnim strategijama koje promiču kritički angažman s tehnologijama umjetne inteligencije."
U osnovi, iako AI može biti korisna u pomaganju ljudima da nauče osnovne vještine, ona može potkopati sposobnost kritičkog razmišljanja osobe.
Što je sljedeće?
U svjetlu svojih otkrića, dr. Gerlich je sugerirao da bi škole i fakulteti "mogli htjeti naglasiti vježbe kritičkog razmišljanja i razvoj metakognitivnih vještina kako bi uravnotežili oslanjanje na AI i kognitivne učinke".
"Razvojnici sustava umjetne inteligencije mogli bi razmotriti kognitivne implikacije, osiguravajući da njihovi alati potiču razinu angažmana, a ne pasivnog oslanjanja", dodao je.
