Iako je Rimsko Carstvo predmet razmišljanja mnogih muškaraca, rijetko tko bi pomislio da su negativno utjecali na kognitivni razvoj čovjeka.
Od prvih kanalizacija i sanitarnih čvorova, obrazovanja, tehnologije, zdravstva, vina i brojnih drugih izuma koji su promijenili čovječanstvo i približili nas modernom svijetu u kakvom danas živimo.
Rimljani su puno toga dali svijetu, no očito je za sve plaćena cijena.
Prema novoj studiji oni su zaslužni za rašireno kognitivno opadanje diljem Europe, zahvaljujući golemim količinama zagađenja olovom koje su proizveli tijekom procvata metalne industrije, koja je oblikovala carstvo.
Istraživači su rekli da je masovno širenje rudarstva i obrade metalnih ruda posebno uzrokovalo porast onečišćenja zraka olovom tijekom vrhunca carstva, što je dovelo do procijenjenog pada IQ-a od 2 do 3 boda.
"Nevjerojatno je da smo uspjeli kvantificirati atmosfersko onečišćenje zraka u Europi prije gotovo 2000 godina i procijeniti potencijalne utjecaje na zdravlje drevne rimske civilizacije", rekao je dr. Joseph McConnell s Desert Research Instituta u Nevadi.
Rimski liječnici bili su svjesni opasnosti trovanja olovom, ali metal se još uvijek naširoko koristio za vodovodne cijevi i posude za kuhanje te je pronašao put do lijekova, kozmetike i igračaka. Metal se također namjerno unosio nakon što su Rimljani otkrili da sirupi, koji sadrže olovo, pomažu u očuvanju i zaslađivanju vina.
Dok je trovanje olovom putem kontaminirane hrane i vina vjerojatnije predstavljalo problem za više klase, cjelokupno stanovništvo bi udisalo olovo koje se prenosilo zrakom proizvedeno u ogromnim rudnika i talionicama diljem carstva, a olovo je nusprodukt rafinerija srebra i zlata.
Kako bi pratili razine onečišćenja olovom u zraku kroz rimsko doba, McConnell i međunarodni tim istraživača analizirali su jezgre leda izbušene s Arktika. Jezgre su dale vremenski raspored koncentracija olova u atmosferi od 500. godine prije Krista do 600. godine.
Pišući u Proceedings of the National Academy of Sciences, istraživači opisuju kako su jezgre leda otkrile nagli porast onečišćenja olovom oko 15. godine prije Krista nakon uspona Rimskog carstva.
Razine su zatim ostale visoke sve do pada Pax Romana, 200-godišnjeg razdoblja relativnog mira i prosperiteta koje je završilo 180. godine.
Tijekom tog razdoblja, McConnell procjenjuje da je carstvo ispustilo više od pola milijuna tona olova u atmosferu.
Kako bi odredili kakav je utjecaj zagađenje moglo imati, znanstvenici su se obratili atmosferskim modelima kako bi mapirali put kojim se olovo proširilo Europom. Zatim su se oslonili na suvremena istraživanja kako bi izračunali koliko bi se neurotoksičnog metala nakupilo u djeci i kakav je utjecaj mogao imati na njihov IQ.
U prosjeku, razine olova u krvi djece na vrhuncu Rimskog carstva mogle su porasti za 2,4 mikrograma po decilitru, otkrili su istraživači, smanjujući njihov IQ za 2.5 do 3 boda. Uzimajući u obzir i pozadinsko olovo, razine u krvi mogle su doseći oko 3,5 mikrograma po decilitru.
Prema nekim procjenama, Rimsko Carstvo je na svom vrhuncu imalo više od 80 milijuna ljudi, što znači da je oko četvrtine svjetske populacije mogla biti izloženo onečišćenju olovom koje je stvaralo rudarstvo i taljenje. Učinci trovanja olovom mogu biti toliko ozbiljni da znanstvenici raspravljaju o tome je li ono doprinijelo i konačnom padu carstva.
"Smanjenje kvocijenta inteligencije od 2.5 do 3 boda možda ne zvuči puno, ali utjecalo je na cijelu populaciju i trajalo je gotovo 180 godina", objasnio je McConnell. "Ostavljam epidemiolozima, drevnim povjesničarima i arheolozima da utvrde jesu li razine pozadinskog atmosferskog onečišćenja olovom i utjecaja na zdravlje koje smo identificirali... bili dovoljni da promijene povijest.", zaključio je.
Dok je onečišćenje olovom u zraku palo nakon Rimskog carstva, ponovno je poraslo u Srednjem vijeku i skočilo u 20. stoljeću s industrijskom revolucijom i izgaranjem fosilnih goriva, uključujući olovna goriva za vozila.
Istraživanje Centra za kontrolu i prevenciju bolesti u SAD-u iz 2021. pokazalo je da su razine u krvi kod djece u dobi od jedne do pet godina pale sa 15,2 na 0,83 mikrograma po decilitru između kasnih 1970-ih i 2016., kad su olovna goriva zabranjena.
\\folder\vezani_članak
\\folder\vezani_članak
\\folder\vezani_članak
