Tanka je linija između asertivnosti i pasivne-agresije. Razlika je u komunikaciji. Pasivno-agresivna osoba izbjegava izravnu konfrontaciju, obično prikrivajući svoje prave osjećaje ili nezadovoljstvo. S druge strane, asertivni ljudi jasno izražavaju svoje misli, istovremeno čuvajući poštovanje prema drugima.
Pasivnu-agresivnost nije lako uočiti, ali određene fraze mogu je odati. Kao netko tko je bio na obje strane, Lechlan Brown, putem HackSpirita, nam prenosi kako je prikupio popis uobičajenih izraza koji vam može pomoći pri identificiranju pasivne-agresije.
Pripazite na ovih pet fraza koje pasivno-agresivni ljudi koriste kako bi izbjegli izravni sukob.
„Dobro“
Svi smo ga čuli, a vjerojatno smo ga i sami u nekom trenutku koristili. Odgovor od jedne riječi koji je sve samo ne „Dobar“. Ovaj naizgled bezazlen odgovor često se koristi u situaciji u kojoj ste nezadovoljni, a ipak žele izbjeći izravnu konfrontaciju.
„Dobro” je obilježje pasivno-agresivne komunikacije. To je način da izrazite nezadovoljstvo, a da to zapravo ne morate izravno reći. Razumijevanje ovoga može vam pomoći u boljem vođenju razgovora i rješavanju temeljnih problema koji bi mogli uzrokovati takve odgovore. Bitno je razgovoru pristupiti s empatijom i razumijevanjem, a ne s okrivljavanjem ili optužbama.
„Što god ti misliš da je najbolje.”
Sigurno ste bili u situaciji u kojoj ste imali različito mišljenje od vašeg sugovornika, a, da izbjegnete konfrontaciju odlučili ste se upotrijebiti ovu frazu. Čini se da ova fraza drugoj osobi nudi moć donošenja odluka dok suptilno izražava neslaganje ili nezadovoljstvo.
To je način neizravnog izražavanja vlastitog mišljenja bez otvorenog osporavanja gledišta druge osobe. Prepoznavanje ove fraze može vam pomoći da prepoznate situacije u kojima netko možda izbjegava izravnu konfrontaciju i može otvoriti dijalog za raspravu o svojim pravim osjećajima ili mišljenjima.
„Mislio sam da znaš.“
Ova fraza je suptilan način prebacivanja krivnje bez izazivanja izravnog sukoba. Često se koristi kada netko želi izraziti svoju ljutnju ili razočaranje, a da to nije izričito rekao. To je neizravan način izražavanja nezadovoljstva, stavljajući drugu osobu u obrambenu poziciju bez potrebe da se sukobljavate oko toga.
Prepoznavanje ove fraze može vam pomoći da otkrijete skrivene osjećaje ljutnje ili razočaranja i otvorite dijalog za njihovo rješavanje.
„Izgleda da sam valjda ja kriv.“
To je način izražavanja razočaranja ili povrijeđenosti bez izravnog okrivljavanja druge osobe. „Izgleda da sam valjda ja kriv.“, često se koristi kada se osjećamo neshvaćeno ili nepravedno okrivljeno. To je pasivno-agresivan način da kažete „Ne mislim da je to moja krivnja, ali vidim da nisi voljan preuzeti odgovornost.“.
Razumijevanje ove fraze može vam pomoći da shvatite kada se netko možda osjeća nepravedno optuženim ili neshvaćenim. Otvara priliku za izravniji i iskreniji razgovor o ulozi svake osobe u situaciji.
„Samo kažem kako je“
Ova se fraza često stavlja na kraj kritike ili negativnog komentara kako bi se ublažio grubost kritike. To je pokušaj da se izrazi potencijalno suprotno mišljenje, a pritom ne ulazi u konflikt. Ova fraza je u osnovi izjava o odricanju odgovornosti kojom se zapravo govori „Ne želim se svađati, ali evo što ja mislim.“.
Ova fraza vam može pomoći da shvatite kada netko možda pokušava izbjeći izravni sukob, a pruža priliku za otvoreniju i pošteniju raspravu o predmetu.
Razumijevanje ljudskog ponašanja i komunikacije neizmjerno je komplicirano, ali fascinantno. Naše riječi, često sadrže suptilna značenje i emocije, a odraz su našeg unutarnjeg stanja. Pasivna-agresivnost nije samo izbjegavanje sukoba. To je vapaj za razumijevanjem, molba za empatiju, a ponekad i štit protiv ranjivosti. Prepoznavanje ovih izraza ne znači osuđivanje ili okrivljavanje sugovornika, već se radi o poticanju razumijevanja, empatije i otvorene komunikacije.
