Naši preci su vjerovali u Djeda Mraza kao sijedog starca koji donosi mraz svojim dahom, a kako bi ga zadovoljili, darivali su mu kolače i poklone. Međutim, današnji Djed Božićnjak postao je simbol potrošačkog društva i kompanija kao što je Coca-Cola, često povezan i sa svetim Nikolom iz kršćanske tradicije.
Postoji zanimljiva praksa kićenja badnjaka, drveta koje se palilo na ognjištu i trostruko rezalo te mu se darivao med jer je simboliziralo božje drvo. Ovo drvo je bilo cijenjeno jer njegovo korijenje nije ulazilo u podzemlje, što je imalo sličnosti s bogom podzemlja Velesom, poput grčkog boga Hada.
Kićenje božićnog bora je prekrasna tradicija oko koje se okuplja cijela obitelj. Smatra se da su prvi borovi ukrašavani voćem ili papirnatim ukrasima od strane Luteraške zajednice u Njemačkoj u 16. stoljeću, a kasnije se razvilo u kićenje plastičnim kuglicama. Ova praksa može potjecati i od starih Rimljana koji su ukrašavali drveće iz estetskih razloga u čast boga Sunca.
Postoje vjerovanja vezana za prvu osobu koja ulazi u kuću na božićno jutro, smatrajući se da ta osoba može odrediti kakva će biti godina ovisno o njezinom karakteru. Ta osoba, poznata kao položajnik, tradicionalno desnom nogom prelazi prag i u nekim dijelovima Hrvatske ova tradicija još uvijek živi.
Iako su se običaji promijenili, mnogi su zadržali korijene ili se prilagodili suvremenom dobu. Ako se nađete u neugodnom razgovoru s nekim, uvijek možete iskoristiti neke od ovih tradicija da razveselite atmosferu.