Prema istraživanju koje je 2019. godine provela studentica Petra Božić-Bakušić, migracija stanovništva između županija dominirala je u Gradu Zagrebu i Međimurskoj županiji.
Najviši pozitivni migracijski saldo imao je Grad Zagreb (3309 osoba), dok su Vukovarsko-srijemska (-759 osoba), Osječko-baranjska (-713) i Brodsko-posavska županija (-688) imale najveći negativni migracijski saldo u odnosu na ostatak županija.
Po ovim podacima može se uvidjeti da većinski slavonske županije prati trend negativnog migracijskog salda.
Što o tome misle mladi Slavonci koji trenutno studiraju u Zagrebu i kakvi su im stambeni i životni planovi, upitali smo nekolicinu istih.
Industrija u Slavoniji ne doživljava procvat unatoč mnogim iskoristivim resursima koje nudi, pa tako mladi studenti odlučuju posao tražiti u Zagrebu, ili dalje
Studentica Fakulteta hrvatskih studija, Dorotea ne vidi u svojoj budućnosti povratak u Vinkovce, svoj rodni grad.
"Ne bih van Hrvatske, samo ne u Slavoniju"
"Jesam razmišljala o toj opciji i čak bih sa svojom strukom mogla naći posao tamo (a bilo bi mi i znatno lakše jer tamo ipak imam svoju nekretninu, sve je blizu, jednostavno je jeftinije), ali mi se život drugačije posložio i sad imam tu posao, neke druge prioritete, a i ako zaželim mijenjati posao - lakše mi je ovdje, veća je ponuda. Da mi nedostaje - da, da se vidim tamo - teško. Ali ne bih ni van Hrvatske, samo... Ne nužno u Slavoniju", govori Dorotea za MojFaks.
Sentimentalna Ivana, studentica Učiteljskog fakulteta pak izražava želju za vraćanjem u svoj gradić Novsku.
"Nakon fakulteta planiram se vratiti u rodni grad u Slavoniji. Nadam se da ću kad se vratim doma, dok ne nađem svoj stan, uspjeti uštedjeti nešto novca jer ću živjeti s roditeljima. U svom gradu sam već stekla brojna prijateljstva i dobro poznajem okolicu pa se nadam da ću se moći brže snaći s potragom za poslom i novim smještajem", otkriva svoje planove.
A mišljenje smo tražili i dvije bivše studentice Fakulteta hrvatskih studija, donedavne cimerice i novopečene psihologinje Leu i Anju. Iako su živjeli zajedno neko vrijeme, njihov stav o ovom pitanju i njihovi postupci u potpunosti se razlikuju.
Trudila se napraviti Županju u Zagrebu
Lea tvrdi da je u Zagrebu našla svoj dom jer fokus u životu stavlja na karijeru, a i smatra da privatni život lakše može razvijati u uvjetima koje joj pruža veliki grad poput Zagreba.
Anja pak ističe da je njoj u životu prioritet osnivanje obitelji te smatra da je za tako nešto manje mjesto optimalno. Također tvrdi da je već samim dolaskom u Zagreb primijetila da joj je isti prevelik i hladan.
"Trudila sam se u Zagrebu si napraviti Županju. U smislu da sam si u kvartovima tražila najdraži kafić, poznavala tete u trgovini i pozdravljala susjede. Jednostavno volim tu jednostavnost i pristupačnost manjeg grada", govori nam.
\\folder\vezani_članak
Svoje viđenje o cijeloj situaciji, rado je s nama podijelila i Veronika, studentica Fakulteta političkih znanosti. Veronika tvrdi da je to pitanje koje zanima i druge iz njene okoline te joj ga često postavljaju. Spominje da je prije na umu imala povratak u Slavoniju, ali da je kroz studij novinarstva primijetila da u Zagrebu ima bolje i više poslovnih prilika.
"Iskreno, rado bih se vratila, ali mi se čini da će mi se ovdje biti lakše snaći. Imam doma obitelj i prijatelje koje mi je teško ostaviti, ali opet idem doma rjeđe nego što sam išla kad sam tek upisala faks. Sad sam na petoj godini, imam više obaveza i nekako se sve promijenilo prije nego što sam postala toga svjesna", govori.
Zbog većeg raspona uzorka stavova kojim raspolažu javili smo se i Slavonskoj udruzi studenata, jednoj od najvećih zavičajnih studentskih udruga u Hrvatskoj koja okuplja studente rodom iz svih dijelova Slavonije.
Unatoč ljubavi, više je prilika u Zagrebu
Na upit nam je drage volje odgovorila predsjednica Ena Mikolčić koja potvrđuje da su i njihovi članovi podijeljeni po ovom pitanju uz naglašavanje da je jedan od osnovnih ciljeva udruge promicanje ljubavi prema Slavoniji i povratku rodnom kraju nakon školovanja.
U kvartovima sam tražila najdraži kafić, poznavala tete u trgovini i pozdravljala susjede. Jednostavno volim tu jednostavnost i pristupačnost manjeg grada...
Unatoč tome, tvrdi, osobni životni razvoj mnogima staje na put pri donošenju te odluke.
"U Zagrebu studenti međusobno upoznaju ljude iz različitih dijelova Lijepe Naše, a mnogi uđu i u ljubavne veze, te se stoga možda ne vraćaju kući kako bi započeli novo poglavlje vlastitog života. S druge strane, industrija u Slavoniji ne doživljava procvat unatoč mnogim iskoristivim resursima koje nudi, pa tako mladi studenti odlučuju posao tražiti u Zagrebu, ili dalje. Pored raznih razloga za ne vratiti se, nostalgija uzima svoj danak kod određenog broja studenata, koji pod svaku cijenu žele nakon studiranja u glavnom gradu pokušati kod kuće, u svojoj okolini i sa svojim pravilima", kazala nam je Ena.
