Druženje s prijateljima i dragim osobama jedno je od najljepših načina provođenja vremena. Ipak, naše kretanje u socijalnom smislu može biti izrazito izazovno jer se s nekim pojedincima nije lako družiti, a čak ni biti u njihovoj blizini.
Često ti ljudi pokazuju određena ponašanja koja otežavaju interakciju s njima, a da toga nisu ni svjesni. Ovakva ponašanja, nažalost, mogu biti prilično toksična i štetna za odnose, a portal Hack Spirit donosi kojih to pet toksičnih ponašanja obično pokazuju pojedinci koji možda nesvjesno ometaju svoje društvene interakcije.
1) Negativnost
Nerijetko se susretnemo s pojedincima koji kao da nose crni kišni oblak kamo god krenu. Bez obzira na situaciju, oni pronalaze način da se usredotoče na negativan aspekt stvari. Ova konstantna negativnost ostalima može biti iscrpljujuća. To je poput usisavača koji isisava energiju iz svake društvene interakcije.
Ono što ga čini još većim izazovom je to što većina tih pojedinaca nije ni svjesna svog negativnog gledišta. Oni svoju perspektivu jednostavno doživljavaju kao "realističnu", ne shvaćajući kako ona utječe na druge. Stalno okruženje negativnošću može biti iscrpljujuće i štetno za naše mentalno zdravlje. Dakle, ako se nađete u društvu takvih pojedinaca, važno je znati kako učinkovito upravljati tim interakcijama.
\\folder\vezani_članak
2) Kriticizam
Glavni primjer toksičnog ponašanja je pretjerano kritiziranje, a s takvima se teško družiti. Takvi ljudi najmanje nedostatke uspiju gurnuti u prvi plan i učiniti ih glavnim problemom. Bilo da se radi o modi, filmovima, glazbi ili bilo čemu sličnom, ti pojedinci uvijek imaju neku kritiku.
U početku vam to može biti simpatično ili misliti kako osoba izražava svoje mišljenje, no ubrzo ćete se naći u situaciji u kojoj i sami postanete meta kritika. Tako se ubrzo stvara toksična i neprijateljska atmosfera u kojoj se osjećate kao da ste pod povećalom.
To može negativno utjecati na druge i njihovo samopouzdanje, a takve osobe često nisu svjesne snage vlastite kritike. Svima nam ponekad treba konstruktivna povratna informacija, ali kada je kritika stalna i nepotrebna, postaje štetna.
3) Nedostatak empatije
Empatija je sposobnost razumijevanja i dijeljenja osjećaja drugih, a to je ključni element u formiranju značajnih odnosa. Međutim, neki se ljudi bore s ovom osnovnom ljudskom osobinom.
Istraživanja pokazuju da na empatiju zapravo mogu utjecati neurološki čimbenici. Neki pojedinci mogu imati niži kapacitet za empatiju zbog razlika u tome kako njihov mozak obrađuje informacije.
Ljudi kojima nedostaje empatije često se doimaju hladnima ili ravnodušnima, što može emocionalno iscrpiti druge oko njih. Ne razumiju tuđe osjećaje i perspektive, čineći društvene interakcije izazovnima, a to u konačnici može prouzročiti nedostatak razumijevanja koji uvelike može otežati razvoj odnosa.
4) Ogovaranje
Ogovaranje je još jedno toksično ponašanje koje druženje s nekim ljudima može učiniti izazovnim. Oni koji neprestano šire glasine ili raspravljaju o tuđim osobnim stvarima mogu stvoriti neprijateljsku i neugodnu atmosferu.
Ogovaranje može oštetiti odnose i povjerenje unutar društvenog kruga. To je invazivno i bez poštovanja, često dovodi do povrijeđenih osjećaja i nesporazuma.
Problem je u tome što većina onih koji tračaju po navici ne shvaćaju učinak svojih postupaka. Oni to mogu vidjeti kao bezopasno čavrljanje ili način povezivanja s drugima, no u stvarnosti, to je ponašanje koje drugima može biti odbojno.
\\folder\vezani_članak
5) Dominantni razgovori
Jeste li ikada bili u razgovoru u kojem ne možete doći do riječi? Tako je komunicirati s ljudima koji dominiraju razgovorima.
Ove osobe često dugo govore o sebi ili svojim interesima, ostavljajući malo prostora drugima da doprinose razgovoru i raspravi. Ovakvo ponašanje može biti prilično frustrirajuće, a šalje poruku da su misli i osjećaji druge osobe manje važni.
Zbog toga se pojedinci mogu osjećati beznačajno, što nije pogodno za zdrave odnose. Oni koji dominiraju razgovorima često to čine nenamjerno. Mogu sebe vidjeti kao entuzijaste ili strastvene osobe, nesvjesne svojeg upravljanja raspravom.
Intervju
