Većina se nas u nekom trenutku života suočila s tim brojem koraka. Bilo da su nas upitali koliko koraka smo napravili u jednom danu ili smo pomoću njih mjerili fizičku aktivnost, godinama nam govore da je najmanje 10 tisuća koraka ključno za očuvanje zdravlja.
Kako je odabrana ta brojka i je li doista točna, otkrio nam je Huffpost. Točnije otkrili su nam Raj Punjabi i Noah Michelson, voditelji HuffPostove podcasta "Am I Doing It Wrong?".
Razgovarali su s Heather Milton, fiziologinjom vježbanja na NYU Langone Health u New Yorku, koja im je otkrila neke savjete i trikove za bolje vježbanje.
Mit o 10 tisuća koraka započeo je u 60-ima u Japanu. Kako je istaknuo jedan od voditelja ''taj se broj temelji na pedometru koji je dizajniran u Japanu" koji su kao željenu količinu koraka odbrali taj broj jer ''Japanski znak za 10 tisuća izgleda kao osoba koja hoda''.
Iako se ta određena brojka nije temeljila na medicinskim ili znanstvenim istraživanjima, desetljećima je ostala mjerilo za naš dnevni cilj koraka.
Stručnjakinja Milton je otkrila kako novija literatura taj broj uspoređuje s 30 minuta aktivnosti umjerenog intenziteta dnevno. “Ideja je da ako dobijete pravi intenzitet te šetnje (od 10 tisuća koraka), tada dobivate preporučenu količinu aerobne vježbe dnevno, jer je ona jednaka 30 minuta aktivnosti umjerenog intenziteta.''.
Međutim nisu svi koraci isti, a tako i intenzitet šetnje. Kako objašnjava stručnjakinja intenzitet šetnje od kauča do kupaonice ili do kuhinje, nije istog intenziteta kao prava šetnja, tako da broj koraka, u ovoj situaciji, ne igra neku ulogu.
Zato je Milton naglasila da, kako bismo izvukli maksimum iz broja koraka, naš tempo treba biti dovoljno brz da nas spriječi u lakom čavrljanju dok hodamo, nešto je ona nazvala "testom govora". Naš bi tempo trebao biti dovoljno intenzivan da ne možemo normalno razgovarati.
Osim intenziteta, broj koraka ovisi o mnogim brojnim čimbenicima, poput dobi. Stručnjakinja se pozvala na studiju iz 2019. koja je otkrila kako je za žene koje su bile u dobi od 62 do 101 godine ''4 400 koraka dnevno povezano sa 41% smanjenjem smrtnosti u usporedbi s hodanjem od 2 700 koraka dnevno, a hodanje oko 7 500 koraka povezano je sa smanjenjem od 65 %.''.
Drugo istraživanje pokazalo je progresivno smanjenje rizika od smrtnosti za osobe mlađe od 60 godina kada su zabilježile 8 do 10 tisuća koraka dnevno.
Budući da ima toliko faktora koje treba uzeti u obzir pri brojanju koraka za određivanje naše kondicije, Milton je predložila da se prestanemo koncentrirati na korake i umjesto toga se usredotočimo na drugi broj. Broj 30.
Ne samo da je 30 minuta umjerene aktivnosti dnevno broj kojem želimo težiti, to je i najveći broj minuta koje bismo si trebali dopustiti da ostanemo sjediti ili ležati, u bilo kojem trenutku tijekom dana.
Neaktivnost može pridonijeti bezbrojnim zdravstvenim problemima, uključujući pretilost, visoki krvni tlak, određene vrste raka i probleme s mentalnim zdravljem, tako da što manje sjedimo, to je naše zdravlje bolje.
Vidimo li oskudan broj koraka na kraju dana, to bi moglo značiti da smo veći dio dana sjedili ili ležali.
Stručnjakinja je zaključila kako "10 tisuća koraka možda nije ono što želite postaviti kao vaš cilj. Možda je jednostavno bolje postepeno povećati za 200 koraka. Zatim možete polako povećavati s vremenom, tako da aktivno provodite više vremena. To možda nije strukturirana vježba, ali jest tjelesna aktivnost. Što može pomoći vašem metabolizmu i cjelokupnom zdravlju.”.
Sad znate kako 10 tisuća koraka nije nužno ostvariv cilj, ali sigurno ima svoje prednosti i koristi. Intenzivno se kretati ili vježbati samo pola sata dnevno, može imate brojne pogodnosti za zdravlje, tako da se bolje fokusirati na tu brojku nego na broj koraka.